Statuti Hrvatske redovničke konferencije
Statuti Hrvatske redovničke konferencije
Dana 12. veljače 2011. godine Sveta je Stolica, odnosno Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, odobrila Statute Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica čime je muško i žensko redovništvo u Hrvatskoj nakon 40 godina ujedinjeno u jednu instituciju.
Sa željom da se ova zajednička ustanova hrvatskoga redovništva nosi lakše pamtljivo ime, a da se ne mijenja narav ustanove, hrvatski provincijali i provincijalke na Plenarnoj skupštini održanoj u Zagrebu 19. listopada 2016. odlučili su da se naziv Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica promijeni u Hrvatska redovnička konferencija. Zatim je predsjednik Konferencije kapucinski provincijal fra Jure Šarčević 11. prosinca 2016. Kongregaciji u Vatikanu uputio zahtjev za odobrenjem promjene imena, kao i za promjenu nekoliko točaka Statuta Konferencije. Odobrenje Kongregacije (Dekret prot. n. Sp.R 1732/17) za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života iz Vatikana u Hrvatsku redovničku konferenciju stiglo je u četvrtak 6. srpnja 2017.
STATUT HRVATSKE REDOVNIČKE KONFERENCIJE
TEMELJNE ODREDBE
Čl. 1 Hrvatska redovnička konferencija HRK (u daljnjem tekstu: Konferencija) je pravna osoba u Katoličkoj Crkvi u kojoj su udruženi viši redovnički poglavari i poglavarice radi zajedničkog i potpunijeg postizanja svrha pojedinih redovničkih ustanova, razmjene mišljenja o zajedničkim poslovima te zajedničke suradnje s Hrvatskom biskupskom konferencijom (u daljnjem tekstu: HBK) i pojedinim biskupima (usp. kan. 708; Perfectae caritatis, br. 23).
Čl. 2 Konferenciju je osnovala Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života (u daljem tekstu: Kongregacija) te djeluje pod vrhovnim vodstvom Svete Stolice (usp. kan. 709; Pastor bonus, čl. 109).
Čl. 3 Što je određeno za redovničke ustanove i njihove članove s jednakim pravom vrijedi za oba spola, osim ako se što drugo utvrdi iz sklopa govora ili iz naravi stvari (usp. kan. 606).
Čl. 4 Osobiti zadaci Konferencije: a) izražavanje zajedništva redovničkih ustanova i traženje načina za njegovo jačanje, poštujući i cijeneći vlastitost svake karizme; b) promicanje posvećenog života u Crkvi i društvu; c) promicanje zajedničkih apostolskih i karitativnih djelatnosti redovničkih ustanova kojima će se pridonositi dobru Crkve i njezinoj obnovi; d) rješavanje pitanja koja su zajednička redovnicima u Republici Hrvatskoj; e) upoznavanje redovnika s crkvenim dokumentima koji se na njih odnose i promicanje njihove duhovne obnove; f) održavanje čestih i redovitih kontakata s Kongregacijom; g) održavanje aktivnog odnosa punog povjerenja s HBK (usp. Vita consecrata, br. 53); h) surađivanje i promicanje solidarnosti s konferencijama viših redovničkih poglavara drugih zemalja. i) nastojanje da se na području Republike Hrvatske i među hrvatskom dijasporom ravnomjernije raspodijele poslenici evanđelja (usp. Perfectae caritatis, br. 23).
Čl. 5 Konferencija se ne miješa u unutarnji život i djelatnost redovničkih ustanova, poštujući njihovu samostalnost.
Čl. 6 Konferencija može osnivati svoje ustanove: karitativne, financijske, i druge ustanove koje su u skladu s njezinom naravi i poslanjem.
Čl. 7 Ovaj Statut može se izmijeniti ili dopuniti samo s pristankom dviju trećina svih članova Skupštine, a stupa na snagu odobrenjem Svete Stolice (usp. kan. 709; Pastor bonus, čl. 109).
ČLANSTVO
Čl. 8 Članovi Konferencije: a) viši redovnički poglavari koji imaju svoje sjedište u Republici Hrvatskoj; b) redovničke kuće iste provincije ili, ako ustanova nije podijeljena u provincije, redovničke kuće iste ustanove a koje u Republici Hrvatskoj nemaju višega poglavara, po jedan mjesni poglavar kojega odredi njihov viši poglavar, ali isti nema pasivno pravo glasa.
Čl. 9 Viši redovnički poglavar koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, makar njegova ustanova odnosno provincija imala svoju redovničku kuću u Republici Hrvatskoj, nije član Skupštine, ali joj može nazočiti kao promatrač i savjetnik.
Čl. 10 Konferencija prima godišnju članarinu na način koji odredi Skupština.
SKUPŠTINA
Čl. 11 Skupština je sastanak članova Konferencije. Kada je član koji je viši poglavar spriječen nazočiti Skupštini, može delegirati svoga zamjenika u službi višeg poglavara. Kada je spriječen prisustvovati član koji nije viši poglavar, on ne može delegirati drugu osobu.
Čl. 12 Poglaviti zadaci Skupštine: a) nadzirati rad Konferencije; b) odobriti izvješće o djelovanju Konferencije; c) donositi planove za nove inicijative; d) raspravljati o pitanjima koja se tiču redovnika u Republici Hrvatskoj.
Čl. 13 Skupština se mora održati barem jedanput godišnje, u vrijeme koje odredi Vijeće.
Čl. 14 Skupštinu saziva Predsjednik dopisom upućenim svim članovima Konferencije barem mjesec dana prije održavanja. Tim dopisom član treba biti obaviješten o mjestu i vremenu održavanja Skupštine te o predmetima o kojima će se raspravljati na njoj.
Čl. 15 Kada to zahtijeva važan razlog, predsjednik, uz suglasnost Vijeća, može sazvati izvanrednu Skupštinu. Mora je sazvati i onda kada to zahtijeva jedna trećina članova Konferencije.
Čl. 16 Skupštini redovito predsjeda predsjednik. U slučaju njegove odsutnosti, tu ulogu preuzima potpredsjednik.
Čl. 17 Papinskog izaslanika u Republici Hrvatskoj poziva se na sjednicu Skupštine. Treba mu se svake godine predati izvješće o djelovanju Konferencije i spise Skupštine da bi ih dostavio Kongregaciji.
Čl. 18 Na Skupštinu se mogu pozvati predstavnici HBK (usp. Vita consecrata, br. 50) i predstavnici konferencija viših redovničkih poglavara drugih zemalja. Svi oni sudjeluju na Skupštini kao promatrači i savjetnici.
Čl. 19 Odluke Skupštine donose se natpolovičnom većinom glasova prisutnih, poštujući odredbu čl. 7.
Čl. 20 Na Skupštinu se mogu pozvati stručnjaci kao savjetnici i suradnici ali oni nemaju prava glasa. Pozivaju se i voditelji povjerenstava koja djeluju pri Konferenciji kada se raspravlja o njihovu radu i planovima. Ni oni nemaju prava glasa.
Čl. 21 Za otuđivanje nepokretnih dobara Konferencije potreban je pristanak natpolovične većine svih članova Skupštine.
VIJEĆE
Čl. 22 Predsjednik i potpredsjednik Konferencije te još četiri člana čine Vijeće, a biraju se na mandat od tri godine.
Čl. 23 Skupština bira predsjednika te, nakon toga, potpredsjednika Konferencije između viših poglavara tajnim glasovanjem pomoću listića, a za izbor je potrebna natpolovična većina glasova prisutnih. Ako je za predsjednika izabrana redovnica, potpredsjednik se bira između redovnika, i obrnuto.
Čl. 24 Skupština bira, između viših redovničkih poglavara, četiri člana Vijeća. Bira ih se tako da najprije svaki prisutni član Konferencije tajno pomoću listića predloži dva redovnika. Izabrani su oni koji dobiju najveći broj glasova. U slučaju jednakog broja glasova smatraju se izabranima oni koji su stariji po nastupu službe višeg poglavara. Potom se na isti način izabiru dvije redovnice.
Čl. 25 Kada Predsjednik, Potpredsjednik ili član Vijeća prestanu biti višim poglavarom u svojoj redovničkoj ustanovi, prestaje im i mandat u Vijeću.
Čl. 26 Ako se isprazni služba predsjednika, do isteka mandata preuzima ju potpredsjednik. U tome slučaju, službu potpredsjednika do isteka mandata preuzima onaj član Vijeća koji je dobio veći broj glasova a novoga člana Vijeća izabire samo Vijeće apsolutnom većinom glasova.
Čl. 27 Ako se isprazni služba potpredsjednika, do isteka mandata preuzima ju onaj član Vijeća koji je dobio veći broj glasova a novoga člana Vijeća izabire samo Vijeće apsolutnom većinom glasova.
Čl. 28 Ako se isprazni služba člana Vijeća, samo Vijeće izabire apsolutnom većinom glasova novoga člana koji će dovršiti mandat svoga prethodnika.
Čl. 29 Član Vijeća koji je spriječen sudjelovati na sjednici Vijeća ne može delegirati drugu osobu.
Čl. 30 Po izboru novog predsjednika potrebno je izvršiti primopredaju. Dotadašnji predsjednik treba novome predati financijski izvještaj Konferencije, imovnik te arhiv.
Čl. 31 Na Vijeće spada pripremati program rada Skupštine, brinuti se za ostvarenje njegovih odluka te voditi i usklađivati redovito djelovanje Konferencije u vremenu između dvije Skupštine.
Čl. 32 Kada su predstavnici Konferencije pozvani sudjelovati na skupštini HBK, kao predstavnici sudjeluju predsjednik i potpredsjednik Konferencije te, ako je potrebno, još koji član Vijeća kojega odredi samo Vijeće (usp. Vita consecrata, br. 50).
Čl. 33 Zadaće Predsjednika su:
- potpisivati službene spise Konferencije;
- predstavljati Konferenciju pred crkvenim i građanskim vlastima te pred javnošću;
- kada je potrebno, sudjelovati na sjednicama povjerenstava;
- podnijeti Skupštini godišnje izvješće o radu Konferencije te ekonomsko izvješće.
Čl. 34 Sjednici Vijeća predsjeda predsjednik Konferencije; saziva je četiri puta godišnje.
Čl. 35 Sjednicama Vijeća prisustvuje tajnik Konferencije kao zapisničar.
TAJNIK
Čl. 36 Tajnika imenuje Vijeće na rok od tri godine. Može biti imenovan i redovnik koji nije član Konferencije. Ista osoba može biti više puta zaredom imenovana na tu službu. S njome se može sklopiti ugovor o radu koji je valjan i u građanskom pravu.
Čl. 37 Zadaće tajnika:
- voditi zapisnik Skupštine i sjednicâ Vijeća;
- brinuti se o arhivu Konferencije;
- voditi statistike o personalnom stanju i o drugim važnijim podacima redovničkih ustanova;
- surađivati s tajnicima povjerenstava;
- uređivati i tiskati glasilo Konferencije barem jednom godišnje;
- obavještavati sve članove Konferencije o njenoj djelatnosti.
Čl. 38 Ako je potrebno, Vijeće može imenovati pomoćnike tajnika koji ne moraju biti redovnici.
BLAGAJNIK
Čl. 39 Blagajnika imenuje Vijeće na rok od tri godine, a može biti imenovan i redovnik koja nije član Konferencije. Ista osoba može biti više puta zaredom imenovana na tu službu. Ako je prikladno, i tajnik može vršiti službu blagajnika.
Čl. 40 Zadaće Blagajnika su:
- voditi brigu o vremenitim dobrima Konferencije ovisno o predsjedniku;
- podmirivati izdatke Konferencije s odobrenjem predsjednika;
- pomagati predsjedniku u pripravljanju godišnjeg ekonomskog izvješća Konferencije koje će on podnijeti Skupštini. U tome izvještaju treba spomenuti sva vremenita dobra koja Konferencija posjeduje - i pokretna i nepokretna.
Čl. 41 Ako je potrebno, Vijeće može imenovati pomoćnike blagajnika koji ne moraju biti redovnici.
POVJERENSTVA
Čl. 42
§ 1. Pri Konferenciji djeluju sljedeća povjerenstva:
- Povjerenstvo za početnu formaciju redovnika i redovnica;
- Povjerenstvo za trajnu formaciju redovnika i redovnica;
- Povjerenstvo za predškolski i školski odgoj u ustanovama koje vode redovničke ustanove ili su u njihovu vlasništvu;
- Povjerenstvo za medicinske sestre članice redovničkih ustanova;
- Povjerenstvo za promicanje redovničkih zvanja;
- Povjerenstvo za sredstva društvenog komuniciranja i izdavačku djelatnost.
§ 2. Prema potrebi mogu se osnivati i druga povjerenstva.
Čl. 43 Voditelji i članovi povjerenstva mogu biti i redovnici koje koji nisu članovi Konferencije, a imenuje ih Vijeće.
Čl. 44 Članovi Povjerenstva između sebe izabiru tajnika povjerenstva.
Čl. 45 Voditelj Povjerenstva obavještava Vijeće i Skupštinu o radu povjerenstva.
Čl. 46 Zadaće povjerenstava:
- promicati suradnju među redovnicima koji djeluju na istom polju apostolata;
- promicati odgovarajuću formaciju redovnika koji djeluju na istom polju apostolata;
- obavljati zadatke povjerene od Vijeća i upućivati Vijeću svoje prijedloge.
Čl. 47 Svako Povjerenstvo treba imati svoj pravilnik koji je odobrila Skupština.
27. veljače – 1. ožujka 2025.
Kuća Betanija (Kaciol 38, Veli Lošinj)
Tema: Zapreke za rast u cjelovitoj ljubavi
Voditelji: Stjepan Baloban i Sanda Smoljo Dobrovoljski
Prijave do: 27. siječnja 2025.
1. ožujka 2025.
DV Sv. Male Terezije (Vrhovec 29, Zagreb)
Tema: Molitva koja mijenja
Prijave do: 1. veljače 2025.
7. - 9. ožujka 2025.
Duhovni centar Biskup fra Paškal Buconjić (Potoci 1, Mostar, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Dominika Anić SSFCR
Prijave do: 7. veljače 2025.
14. – 16. ožujka 2025.
Duhovno-obrazovni centar Marijin Dvor (Lužnički odvojak 3, Lužnica)
Tema: Liturgija i askeza: rast u duhovnosti posvećene osobe
Voditelj: o. Damjan Kružičević OSB
Prijave do: 14. veljače 2025.
29. ožujka – 5. travnja 2025. (Pastoralni centar sv. Vinka Paulskog, Novigrad na Dobri 17, Duga Resa)
Voditelj: p. Mirko Nikolić SJ
Prijave do: 28. veljače 2025.
9. – 11. svibnja 2025.
(Franjevački samostan, Košljun)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Krista Mijatović SCSC
Prijave do: 9. travnja 2025.
16. – 18. svibnja 2025.
(Kuća molitve - Masna Luka, Park Blidinje, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: o. Mirko Nikolić SJ
Prijave do: 16. travnja 2025.
30. svibnja - 1. lipnja 2025.
Duhovni centar Biskup fra Paškal Buconjić (Potoci 1, Mostar, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Dominika Anić SSFCR
Prijave do: 30. travnja 2025.
14. srpnja - 14. kolovoza 2025.
Duhovno-obrazovni centar Marijin Dvor (Lužnički odvojak 3, Lužnica)
Voditelj: p. Mirko NIkolić SJ
Split, 19. - 20. rujna 2025.
Dubrovnik, 20. rujna 2025.
Zagreb, 26. - 27. rujna 2025. (Granešina 3)
Rijeka
Đakovo, 27. rujna 2025.