Monografija: 50 zlatnih ljeta

Nakon prigodnih uvodnih riječi najodgovornijih osoba današnje Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, predsjednika fra Jure Šarčevića i dopredsjednice s. Miroslave Bradice, u Monografiji koju je izdao HKVRPP u povodu bilježenja 50 godina nastanka, rasta i djelovanja naših muških i ženskih redovničkih konferencija, danas ujedinjenih u spomenutu jedinstvenu Hrvatsku konferenciju viših redovničkih poglavara i poglavarica, slijedi 11 opširnih poglavlja koja omogućuju detaljan uvid u nastanak, razvoj, djelovanje i sadašnje stanje Konferencije:

1. Povijesno-pravne pretpostavke - Zahvaljujući svojevremenom prigodnom radu o. Hadrijana Boraka, jednoga od najzaslužnijih ljudi za djelovanje i povezivanje našega muškog i ženskog redovništva, poglavlje detaljno donosi povijesne naznake i pravna uporišta za nastanak ovih redovničkih krovnih ustanova, bogato dokumentiranih ključnim odlomcima iz desetak crkvenih dokumenata, počevši od dekreta Perfectae caritatis (1965.) do Zakonika kanonskog prava (1983.). Na kraju ovog poglavlja Monografija donosi današnji Statut HKVRPP-a (2011.).
2. Nastanak i razvoj naših konferencija - Opširno, gotovo paralelno, obrađen je početak i razvoj muške i ženske redovničke konferencije u nas, od 1966. do danas, s posebnim osvrtom na razjedinjenje nastalo uslijed propasti Socijalističke Republike Jugoslavije i nastanka novih država, kad se slovenski dio redovništva osamostalio i dobio vlastitu konferenciju. Nastavlja se opis procesa formiranja zasebne konferencije u Bosni i Hercegovini i, konačno, završava činom ujedinjenja muške i ženske konferencije u jedinstvenu HKVRPP, ostvareno pred pet godina.
3. Ustrojstvo Konferencije - Monografija podrobno i pregledno opisuje ključne strukture koje omogućuju rad Konferencije:

• plenarna zasjedanja (s naznakom mjesta i vremena održavanja, glavnim temama i imenima predavača); u pedeset godina muški je dio Konferencije održao 55 takvih plenarnih zasjedanja, a Unija 48 plenuma
• predsjedništva, odnosno vijeća, s popisom odgovornih čelnika (Konferencija je do ujedinjenja imala 17 predsjednika, a Unija 11 predsjednica); objavljen je (možda necjelovit) popis potpredsjednika odnosno potpredsjednica
• rad tajništva s popisom tajnika Konferencije i tajnica Unije
• komisije, odnosno povjerenstva (objavljen je samo djelomičan pregled tih radnih tijela, s time da je uvršten detaljan sastav današnjih povjerenstava, s imenima članova i članica, kao i područjima rada).

4. Posebne djelatnosti:

• susreti odgojitelja (46 u nizu) vjerojatno su najuspješnije i najkvalitetnije organizirani skupovi za formaciju odgojitelja
• redovnički dani (32 dosad održana skupa) najmasovniji su susreti našega redovništva, na kojima je u početku znalo sudjelovati do 800 redovnika i redovnica, a danas nešto manje, ali raspoređenih po glavnim središtima Crkve u Hrvata
• izdavačka djelatnost vrlo je podrobno obrađena te su u potpunosti objavljeni naslovi knjiga, zbornika, crkvenih dokumenata i periodike, s posebnim osvrtom na informativno glasilo Vijesti i časopis Posvećeni život.

5. Druge zajedničke aktivnosti - Dan je poseban osvrt na Studij teologije posvećenog života i školu za novakinje.
6. Veze i odnosi - Detaljno je dan pregled komunikacije s Kongregacijom za redovnike i Unijom vrhovnih poglavara odnosno poglavarica u Rimu, europskim redovničkim konferencijama, biskupima i Biskupskom konferencijom. Napose je prikazan rad Mješovite komisije, koja je desetak prvih godina bila dosta aktivna u svojem djelovanju. Posebno je obrađena uzajamna veza Konferencije i Unije prije ujedinjenja 2011. godine.
7. Poruke i poticaji - Godina posvećenoga života ostavila nam je Himnu redovnika kao trajan glazbeni spomenik, rado izvođen i prihvaćen.
8. Pogled unaprijed - Na kraju se pogled usmjerava prema budućnosti te su ponuđena neka zapažanja i prijedlozi stjecanih i nataloženih iskustvom prethodnih godina.
9. Servisne informacije - Ovo korisno i zanimljivo poglavlje donosi precizne statističke podatke za muško i žensko redovništvo u Republici Hrvatskoj danas, popis članova i članica HKVRPP-a s njihovom punom adresom.
10. Povijesno-pravni prilozi Konferencije podsjetnik su i prikaz dokumentacije iz proteklog razdoblja. U cijelosti su objavljeni prvi statuti Konferencije i Unije iz 1968., potom statuti nakon razjedinjenja sa slovenskim dijelom, kad su naše konferencije dobile nacionalni predznak (1994.), te konačno i statut Mješovite komisije BK-HVRPJ-UVRPJ, odnosno nadopune iz kasnijih vremena.
11. Zadnje poglavlje donosi jedan pomalo osoban, ali neizostavan prilog posvećen čovjeku koji je, po našem mišljenju, dao najveći zamah rastu i djelovanju obiju naših konferencija. Kao tajnik Konferencije ispisao sam ovdje svoja sjećanja i izdvojio posebno uspjele pothvate i poticaje fra Hadrijana Boraka, franjevca kapucina i predsjednika tadašnjega Vijeća viših redovničkih poglavara u Jugoslaviji, čije ime smatram da treba sačuvati kao trajan spomenik naših zajedničkih nastojanja, djelovanja i poticanja, posebno u prvim godinama poleta i zanosa, u čemu sam imao čast i sam sudjelovati.