Papa službeno proglasio Svetu godinu milosrđa

Geslo izvanrednog jubileja milosrđa „Milosrdni poput Oca“, preuzeto je iz Evanđelja po Luki. U buli Jubileja „Lice milosrđa“ Papa poziva vjernike da radosno čine duhovna i tjelesna djela milosrđa, kako bismo „probudili naše uspavane savjesti pred tragedijom siromaštva“ i navijestili slobodu zatočenicima suvremenih ropstava.

Svečanim činom uručivanja primjerka bule „Misericordiae vultus“ - „Lice milosrđa“ predstavnicima iz cijelog svijeta, papa Franjo je 11. travnja u bazilici Sv. Petra službeno proglasio izvanrednu Svetu godinu milosrđa. Služba proglašenja uključivala je čitanje odlomaka iz bule pred Svetim vratima vatikanske bazilike koje je pročitao mons. Leonardo Sapienza, regent Papinske kuće i apostolsko protonotar. Nakon čitanja odlomaka iz bule Sveti je Otac predvodio prvu Večernju Nedjelje božanskoga milosrđa, tijekom koje je šestorici predstavnika Crkve u cijelom svijetu predao po jedan primjerak dokumenta.

U buli je najavljeno i otvaranje Svetih vrata u svim partikularnim Crkvama i mogućnost da pojedini svećenici otpuštaju grijehe pridržane Apostolskoj Stolici. Izvanredni jubilej milosrđa će imati za geslo „Milosrdni poput Oca", koje je preuzeto iz Lukina Evanđelja.

Na treću nedjelju došašća 13. prosinca otvorit će se Sveta vrata Lateranske bazilike a potom i na drugim papinskim bazilikama, Svete Marije Velike i svetog Pavla izvan zidina. No papa Franjo je odredio da se u svim partikularnim Crkvama i svetištima otvore, prigodom Svete godine, ista takva Vrata milosrđa, tako da se jubilej može slaviti i na lokalnoj razini „kao znak zajedništva cijele Crkve“.

Druga istaknuta značajka bule jubileja odnosi se na oproštenje grijeha. Papa se nada da će „ispovjednici biti pravi znak Očeva milosrđa“ i da će moći primati vjernike „poput oca u prispodobi o izgubljenom sinu“, dakle poput onoga koji „trči ususret svome sinu, iako je protratio svoja dobra".

Ispovjednik, dakle, „neće predstavljati nikakva neumjesna pitanja“ jer će „znati razabrati u srcu svakog pokajnika poziv u pomoć i zahtjev za oprost“. Oni su pozvani biti „uvijek, svugdje, u svakoj situaciji i usprkos svemu, znak prvenstva milosrđa“.

U tome kontekstu, Papa najavljuje da će tijekom korizme Svete godine slati „misionare milosrđa“, odnosno svećenike kojima će biti dana „vlast opraštati također grijehe koji su pridržani Apostolskoj Stolici“. Kao „znak majčinske skrbi Crkve u Božjem narodu“, objašnjava Papa, oni će biti graditelji, za sve ljude, „susreta punog ljudskosti, izvora oslobođenja, puna odgovornosti u cilju prevladavanja prepreka i ponovnog življenja po krštenju“. Istodobno, papa Franjo traži da se u biskupijama organiziraju „pučke misije“, tako da misionari „budu navjestitelji radosti oprosta“.

Dakle, Papa ističe da je milosrđe „stožer na kojem počiva život Crkve, životni ideal i kriterij vjerodostojnosti za našu vjeru“. Kao „osobina Gospodinove svemoći“ a nipošto „znak slabosti“, milosrđe postaje „kriterij za shvaćanje tko su prava djeca Božja“.

Zapravo svi smo „pozvani živjeti milosrđe, jer je nama prvima ukazano milosrđe“. Opraštanje uvreda je, dakle, „imperativ kojeg kršćani ne mogu ne uzeti u obzir“. Mnogo puta se čini teško oprostiti, ističe Papa, ali „opraštanje je sredstvo stavljeno u krhke ljudske ruke da bi se postiglo mir u srcu“ i „živjelo radosno“.

U drugom dijelu bule, papa Franjo nudi neke praktične savjete za življenje tog izvanrednog jubileja u duhovnoj punini: učiniti jedno hodočašće, jer „milosrđe je cilj kojeg treba postići a koji zahtijeva predanost i žrtvu“; ne suditi i ne osuđivati, kloniti se „ljubomore i zavisti“ i postati tako „oruđa oproštenja“, otvoriti svoje srce egzistencijalnim periferijama, donoseći utjehu i solidarnost onima koji, u današnjem svijetu, žive „nesigurnost i patnju“, „mnogobrojnoj braći i sestrama lišenima dostojanstva“.

Na taj se način može srušiti „barijeru ravnodušnosti koja često vlada i iza koje se krije licemjerje i egoizam“.

Nadalje, Papa poziva vjernike da radosno čine duhovna i tjelesna djela milosrđa, da bismo „probudili naše uspavane savjesti pred tragedijom siromaštva“ i navijestili slobodu zatočenicima suvremenih ropstava. Sveti Otac poziva biskupije da se uključe u inicijativu molitve i pokore „24 sata za Gospodina“, koja će se slaviti u petak i subotu u četvrtom tjednu korizme, jer se mnogi, osobito mladi, približavaju sakramentu pomirenja otkrivajući smisao života.

U trećem dijelu bule jubileja, papa Franjo upućuje neke apele: članove kriminalnih skupina poziva da promijene svoje živote, jer „novac ne donosi istinsku sreću“ a „pribjegavanje nasilju radi gomilanja novca iz kojeg kapa krvi ne čini čovjeka moćnim, niti besmrtnim“. „Nitko neće izbjeći Božji sud“, ističe Papa. Sličan poziv se upućuje također onima koji čine ili pomažu korupciju: „Ta trula kuga društva je ozbiljan grijeh koji u nebo vapi, jer potkopava same temelje osobnog i društvenog života. Korupcija sprječava gledati u budućnost s nadom, jer svojom ohološću i pohlepom uništava planove slabih i gazi siromašne. Ovo je povoljan trenutak da se promijeni život!“, ističe Papa koji poziva također na međureligijski dijalog podsjećajući da židovstvo i islam smatraju milosrđe jednom od najkarakterističnijih osobina Boga.

U ostalim bazilikama: sv. Ivanu Lateranskom, sv. Pavlu izvan Zidina i sv. Mariji Velikoj velikoj bulu će pročitati kardinali koji upravljaju tim crkvama u nedjelju 12. travnja također tijekom molitve večernje.

Podsjetimo, papa Franjo najavio je izvanrednu Svetu godinu 13. ožujka u bazilici Svetog Petra. Jubilej milosrđa slavit će se od svetkovine Bezgrešnog začeća, 8. prosinca 2015., do 20. studenoga 2016., na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja. (ika/Laudato)