Vijesti - 47. plenarna skupština Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica
47. plenarna skupština Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica
Autor: hkvrpp/m.nikolićObjavljeno: 27. 10. 2015 - 10:11
Evanđelje, proroštvo i nada
Pod znakom Godine posvećenog života i riječima "Evanđelje, proroštvo i nada", riječima koje sažimaju poruku Godine posvećenog života, u Zagrebu je 26. i 27. listopada u dominikanskom samostanu u Ivanićgradskoj ulici održana 47. plenarnu skupštinu Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica. Na ovoj godišnjoj Plenarnoj skupštini okupili su se viši redovnički poglavari i poglavarice redovničkih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj.
Skupština je započela misnim slavljem u župnoj crkvi bl. Augustina Kažotića. Misu je u zajedništvu s predsjednikom Konferencije fra Jurom Šarčevićem, provincijalima i provincijalkama predvodio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života i dubrovački biskup Mate Uzinić. Biskup je prije misnog slavlja istaknuo da je svaka plenarna skupština nova i svaka je izazov za otvarati se Duhu Svetome. "S darom Duha Svetoga treba započeti ovo naše okupljanje, kako bismo iz tog dara krenuli u naše osobne živote i živote naših zajednica", istaknuo je biskup.
U propovijedi se biskup osvrnuo na Evanđelje od dana (Lk 13, 10-17) koje govori o ženi s duhom bolesti i nadstojniku sinagoge koji je branio Isusu da ozdravlja u subotu. Biskup je spomenuo da nas papa Franjo i Crkva žele vidjeti kako se ne trebamo bojati „pognutosti“ poput one pognutosti bolesne žene ako dopustimo Isusu Kristu da nas dotakne i ozdravi. Trebamo se bojati ako u životu ne dopustimo da nas Isus dotakne. Pognutost, pogrbljenost Crkve i redovničkih zajednica poput one žene iz Evanđelja nastala je iz skandala, skandala koji su situacije u kojima se propitujemo, ne dižemo pogled, tražimo kajanje, no takva situacija postaje i prilika za ozdravljenje. Trebamo uočiti sve svoje slabosti i nedostatke, manjak zvanja, starenje zajednica, te se otvoriti Gospodinu, Njemu dozvolimo da nas vodi, da Gospodin u nama probudi nadu, poručio je biskup. S druge je strane duh bolesti koji je prisutan kod nadstojnika sinagoge. Treba se suočiti sa situacijom, a ne zataškavati. Takav stav jest razlog zataškavanja. Takvih zataškavanja je bilo u Crkvi i u redovničkim zajednicama. Optužiti druge za situaciju, a ne preispitivati sebe. Trebamo se pitati ne zašto su neki napustili zajednice, nego zašto smo mi ostali u zajednicama. To pitanje trebate postaviti u svojim zajednicama. Puno puta razlog nije isključivo u onima koji su otišli nego i u zajednicama iz kojih su otišli. To ne primijetiti i optužiti samo njih znači biti poput nadzornika sinagoge. Današnje Evanđelje nam poručuje još i to da smo mi kao pastiri i posvećene osobe u situaciji kao i sam Isus, kao i On i mi susrećemo i one koji su poput žene i one koji su poput nadzornika, i unutar naših zajednica, pogrbljene, i poput Isusa krenimo putem ozdravljenja od prignutosti, poručio je biskup dodajući da papa Frano u Evangelii gaudium upozorava na prignutost nad sobom samima. Moramo prestati biti prignuti sami na sobom. I to nam se poručuje u današnjem Evanđelju. Trebamo krenuti prema drugima, nad njim se prignuti. Nad onima koje svaki dan susrećemo, onima koji su prignuti poput bolesne žene. Koliko je prignutih ljudi oko nas i u našim zajednicama, koji se ne usude ni oči podignuti? Mi smo pozvani pridignuti druge kao Isus, ali da bi to mogli moramo prestati biti poput nadstojnika sinagoge, poručio je biskup citirajući Papinu poruku sa zaključenja Sinode o obitelji u kojoj on kaže: "Istinski branitelji nauka nisu oni koji brane 'slovo' nego oni koji brane 'duh'; koji ne brane ideje, nego čovjeka; ne formule, nego besplatnost Božje ljubavi i oproštenja. To ni na koji način ne znači umanjiti važnost formula, koje jesu potrebne; niti umanjiti važnost zakona i Božjih zapovijedi, nego uzvisiti veličinu pravoga Boga koji se prema nama ne odnosi sukladno našim zaslugama niti po našim djelima; nego jedino u skladu s neograničenom velikodušnošću svojega Milosrđa (usp. Rim 3,21-30; Ps 129; Lk 11,37-54)." Stoga, dodao je biskup, potrebno je vrednovati više zakone koji su na strani čovjeka, a ne obrnuto. "To su važne poruke svima nama, i vama kao poglavarima", poručio je biskup citirajući Evangelii gaudium 49: „Draža mi je Crkva koja je doživjela nezgodu, koja je ranjena i prljava zato što je izašla na ulice, nego Crkva koja je bolesna zbog zatvorenosti i komocije hvatanja za vlastite sigurnosti. Ne želim Crkvu koja je zabrinuta za to da bude središte a naposljetku biva zatvorena u klupko opsesija i procedura. Ako nam nešto treba unositi sveti nemir i brinuti našu savjest, onda je to činjenica da mnoga naša braća žive bez snage, svjetla i utjehe prijateljstva s Isusom Kristom, bez zajednice vjere koja ih prihvaća, bez obzora smisla i života. Više od straha od pogreške nadam se da nas pokreće strah od toga da se zatvorimo u strukture koje nam daju lažnu zaštitu, u norme koje nas pretvaraju u neumoljive suce, u navike u kojima se osjećamo mirni, dok je vani gladno mnoštvo, a Isus nam bez prestanka ponavlja: 'Dajte im vi jesti.'“
Na kraju je - pitajući se Kako postići ozdravljenje od pogrbljenosti? – poručio: "Vjerujem da nam odgovor nudi današnji ulomak iz poslanice apostola Pavla koji nas podsjeća da smo sinovi Božji, da nismo primili duha robovanja, nego duha posinstva iz kojega za sebe, svoje zajednice i za sve kojima smo poslani s pravom možemo klicati Aba, oče“. (vidi Rim 8, 12-17)
Radni dio 47. plenarne skupštine
Na samome početku sudionike je pozdravio prior dominikanskog samostana u Ivaničgradskoj, fr. Zvonko Džankić, OP, zaželjevši dobrodošlicu, sadržajan rad i ugodan boravak u ime samostanske zajednice.
Potom je fra Jure Šarčević, predsjednik HKVRPP-a i provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopoda Bogdana Mandića pozdravio skup dobrodošlicom na 47. plenarno zasjedanje Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica. Fra Jure je pozdravio mons. Matu Uzinića, biskupa dubrovačkog i predsjednika Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života zahvalivši mu se na nazočnosti i što prati redovništvo u Hrvatskoj kako sada na Plenumu i za nedavno održanih Redovničkih dana tako i inače.
Fra jure je potom posebno pozdravio novoimenovanu provincijalku Zagrebačke provincije sestara milosrdnica sv. Vinka, s. Elizabetu Peršić, potom potpredsjednicu KOTRUS-a i provincijalku Slovensko-hrvatske provincije Družbe kćeri Marije Pomoćnice - don Boskovih salezijanki, s. Damjanu Tramte, te fra Lovru Gavrana, predsjednika KVRPP BiH i provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Prijepodnevni dio je kao koordinator vodio fra Josip Blažević, provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca Konventualaca.
Nakon predstavljanja svih sudionika svoje godišnje izvješće kao predsjednik HKVRPP-a iznio je fra Jure Šarčević koji je naglasio da se ova godina njegova mandata poklapa s Godinom posvećenog života. Zahvalio se članovima Vijeća koji su zdušno i odgovorno obavljali obveze i dužnosti te voditeljima i članovima povjerenstava koji su glavni nositelji svih projekata Konferencije te svim članovima Konferencije u organizaciji svih zajedničkih projekata, i na kraju tajnici s. Ireni Olujević, SMI i suradnicima.
U izvješću se fra Jure najprije kratko i pregledno osvrnuo na novoimenovane članove i članice konferencije te značajne obljetnice koje su zajednice obilježile u ovoj godini. Potom se kratko osvrnuo na zaključke i sadržaj prošlogodišnje, 46. plenarne skupštine održane u listopadu kod Karmelićanki BSI na zagrebačkom Vrhovcu na temu na temu "Ususret Godini posvećenog života: opći poziv na svetost – svetost redovništva" o čemu je predavanje održao mons. Marko Semren, banjolučki pomoćni biskup.
Fra Jure je potom predstavio povjerenstva koja djeluju pri Konferenciji, odnosno: Povjerenstvo za predškolski odgoj (voditeljica s. Katarina Pišković, karmelićanka BSI); Povjerenstvo za početnu formaciju redovnica i redovnika (voditeljica s. Marina Kosina, karmelićanka BSI); Povjerenstvo za trajni redovnički odgoj (voditelj o. Anto Gavrić, dominikanac); Povjerenstvo za promicanje redovničkih zvanja (voditeljica s. Ana Begić, dominikanka); Povjerenstvo za medicinske sestre (voditeljica s. Danica Grgić, Marijina sestra); te Povjerenstvo za sredstva društvenog komuniciranja i izdavačku djelatnost (voditelji fra Jure Šarčević i s. Miroslava Bradica). Fra Jure je istaknuo da su povjerenstva ostvarivala predviđeni plan i program koji je u Godini posvećenog života bio i više nego bogat. "Ako želimo tako nastaviti potrebno je da poglavari i poglavarice stave na raspolaganje članove svojih zajednica, jer njihov rad uvelike ovisi od onih koji ga sačinjavaju. Ideje i projekti mogu biti izvrsni, ali su uvijek potrebni nositelji koji će ih znati, moći i htjeti ostvarivati", poručio je fra Jure.
Potom se predsjednik kratko osvrnuo na časopis "Susret" kojeg priprema Povjerenstvo za promicanje redovničkih zvanja, časopis "Vijesti" kojega priprema Tajništvo Konferencije, časopis "Posvećeni život" te sva izdanja koja je Konferencija izdala u biblioteci Dikumenti: Apostolsko pismo svetoga oca Franje svim posvećenim osobama u prigodi Godine posvećenog života te okružnice Radujte se! i Istražujte. Fra Jure je spomenuo i internetske stranice Konferencije (redovnistvo.hr i susret.net) te kamp za mlade koji je, kao i prijašnjih godina održan na Cresu u sklopu projekta Susret Povjerenstva za promicanje redovničkih zvanja istaknuvši njegov značaj u promociji posvećenog života.
U osvrtu na rad Vijeća Konferencije fra Jure je rekao kako se "nastojalo pratiti događanja u Crkvi i društvu, a napose potrebe našeg redovništva, zajednički promišljajući koji i kakav bi mogao biti naš odgovor na današnje izazove. Više inicijativa je ostvareno, neke zamisli smo započeli ostvarivati, a neke projekte ćemo i na ovom Plenumu predložiti i prepustiti vam da o njima odlučite“. Vijeće Konferencije pratilo je rad povjerenstava, 17. ožujka sudjelovalo u organizaciji korizmenog susreta redovnica grada Zagreba s kardinalom Josipom Bozanićem, organiziralo susret članova Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije s višim redovničkim poglavaricama, članicama Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, zatim Susret biskupa Hrvatske biskupske konferencije s višim redovničkim poglavarima, surađivalo s Unijom europskih konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica (UCESM), surađivalo s udrugom RENATE (redovnice umrežene za borbu protiv trgovine ljudima).
Govoreći od duhovno-obrazovnim programima za redovnike i redovnice fra Jure je spomenuo kao su na temu Poruke Pape Franje redovništvu pod vodstvom o. Jakova Mamića, OCD, održana tri seminara u tri različita termina. Jedan za članice HKVRPP, i dva za kućne poglavarice i sestre. Zbog velike zainteresiranosti sestara, u planu je u studenom još jedan turnus seminara za redovnice (redovnike) na istu temu. Potom je podsjetio da je prošle godine na skupštini pokrenuto pitanje ponovne organizacije duhovnih vježbi za redovnice.
Fra Jure je izvijestio i o Studiju teologije posvećenog života kojim se želi ponuditi stručna formacija iz tematike posvećenoga života pod biblijsko-teološkim, povijesno-kulturalnim, psiho-sociološkim i pravnim aspektima. Studij je započeo s radom prije dvije godine. Prva generacija studenata uspješno je završila studij. Druga generacija je ovih dana započela. Ideja o osnutku ovog Studija potekla je od strane Konferencije koja je organizaciju i vodstvo povjerila ocima karmelićanima. Studij je ponuđen svim zainteresiranim redovnicama i redovnicima, članovima svjetovnih instituta i drugih oblika posvećenoga života.
Govoreći o suradnja HKVRPP-a s mjesnim ordinarijima RH istaknuo je kako je ta suradnja bilo vrlo bogata. Od događanja na tom području izdvojio je susret s zagrebačkim nadbiskupom i kardinalom Josipom Bozanićem na božićnom čestitanju kada se kardinal susreo s redovnicama, vrhovnim, provincijalnim i kućnim poglavaricama ustanova posvećenog života, družbi apostolskog života i svjetovnih ustanova. Susretu je prisustvovao i zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić. Potom je spomenuo 17. veljače 2015. kada su se u zgradi HBK-a članovi Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije susreli su se s višim redovničkim poglavaricama. Na susretu je s. Stanka Oršolić, članica Družbe sestara Naše Gospe održala kratko predavanje o "iskustvu volontiranja i rada sa žrtvama trgovine ljudima". Sljedeće se spomenuo tradicionalnog susreta redovnica grada Zagreba s kardinalom J. Bozanićem u ožujku 2015. Potom 9. lipnja 2015. kada je u sjedištu HBK u Zagrebu održan je redoviti godišnji susret biskupa s redovničkim provincijalima na temu „Je li posvećeni život prepoznat kao dar koji je 'darovan Crkvi, rađa se u Crkvi, raste u Crkvi, sav je usmjeren na Crkvu'“? o čemu je govorio o. Jakov Mamić, OCD. Taj susret ocijenjen je vrlo dobro, rekao je fra Jure zaključivši da su događanja i slavlja koja je organizirala Konferencija pratili i u njima sudjelovali nadležni biskupi. Predsjednik se posebno spomenuo obilježavanja otvaranja Godine posvećenog života na nacionalnoj razini i na razini pojedinih biskupija, Dan posvećenog život, Redovničkih dana te raznih susreta.
I izvješću se predsjednik Konferencije potom osvrnuo na suradnju s Unijom europskih konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica (UCESM) kazavši da je HKVRPP članica UCESM-a i da je s ovom organizacijom u stalnom kontaktu i međusobnoj suradnji. Spomenuo je da je u Godini posvećenog života u ožujku u Tirani održana Generalna skupština nacionalnih konferencija Europe, članica UCESM-a, na temu "Redovnici i redovnice u Europi, svjedoci i tvorci zajedništva". Svaka je konferencija imala mogućnost predstaviti jedno izvješće o vlastitoj situaciji, opisujući suradnju s biskupima, izazove i probleme s kojima se moraju suočiti kada je riječ o zvanjima i službama. Redovništvo u Hrvatskoj predstavio je fra Jure i član Vijeća HKVRPP-a i provincijal Hrvatske salezijanske provincije, don Pejo Orkić.
Potom je fra Jure kratko podnio i financijsko izvješće.
Na posljetku je nabrojao planove za budućnost o kojima Konferencija treba voditi računa. Tako je naveo moguću izmjenu Statuta, daljnju pastoralnu skrb za članove i članice Konferencije (seminari, duhovne obnove i duhovne vježbe…), nastavak jezičnih tečajeva za redovnike i redovnice, daljnju medijska promidžba redovništva, realizaciju predviđenih aktivnosti i projekata uz Godinu posvećenog života, te obilježavanje 50. obljetnice Konferencije u 2016. Napomenuo je da je Vijeće HKVRPP je osnovalo Odbor za organizaciju te proslave. Predloženo je da to bude uz Plenarnu skupštinu u 2016. što je glasovanjem i usvojeno. „Za sve što je dobro učinjeno, ne samo kroz proteklu godinu, zahvaljujem Bogu, članovima Vijeća, voditeljima povjerenstava, djelatnicima Tajništva i svima vama, poglavarice i poglavari. Zajedništvo, molitva i rad svih članova HKVRPP neka se i dalje njeguju i usavršavaju kako bismo bili prepoznatljivi kao svjedoci Božje prisutnosti u ovome svijetu i suradnici u njegovom spasenjskom djelovanju“ zaključio je svoje izvješće fra Jure.
Po podnošenju izvješća provincijali i provincijalke raspravljali su o u izvješću spomenutim projektima kao i drugomu. Potom su voditelji povjerenstava iznijeli svoja izvješća i prijedloge. Najprije je o. Anto Gavrić izvijestio o radu Povjerenstva za trajni redovnički odgoj, zatim s. Katarina Pišković o radu Povjerenstvo za predškolski odgoj. O radu Povjerenstvo za početnu formaciju redovnica i redovnika izvijestila je voditeljica s. Marina Kosina, o radu Povjerenstvo za promicanje redovničkih zvanja voditeljica s. Ana Begić, o radu Povjerenstvo za medicinske sestre voditeljica s. Danica Grgić, te na kraju o radu Povjerenstvo za sredstva društvenog komuniciranja i izdavačku djelatnost voditeljica i dopredsjednica Konferencije s. Miroslava Bradica. Nakon svakog izvješća se raspravljalo o učinjenome te o prijedlozima. Plenum je između ostalog izglasao i neke nove članove povjerenstava.
Prvi dan Plenarne skupštine završen je Večernjom molitvom.
Drugi dan je započeo misnim slavljem u župnoj crkvi bl. Augustina Kažotića. Misu je u zajedništvu s provincijalima i provincijalkama predvodio predsjednik Konferencije fra Jure Šarčević.
Apostolski nuncij pohodio 47. plenarnu skupštinu HKVRPP-a
U nastavku rada Skupštine provincijali i provincijalke su nastavili raspravu od jučerašnjeg dana te se osvrnuli na susret sa tajnikom Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, mons. Joseom Carballom nakon čega je slijedio susret s mons. Alessandrom D'Erricom, apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj.
Nakon pozdrava nunciju i zahvale za njegov dolazak, koje je u ime svih redovnika i redovnica uputio predsjednik HKVRPP-a fra Jure Šarčević, apostolski nuncij se obratio višim redovničkim poglavarima i poglavaricama iz cijele Hrvatske te odgovarao na njihova pitanja.
Apostolski nuncij se najprije zahvalio na ovome za njega radosnom susretu napominjući važnost uloge koje redovništvo ima kroz svoju dobrotu, kroz pojedine karizme, svoje različite službe ali i svojom brojnošću u Crkvi.
Kao izaslanik Svetoga oca nuncij je naglasio da mu je važno slušati, primiti savjet, čuti za poteškoće i to od osoba koje su pozvane o tome govoriti i na koje gleda s poštovanjem. Zamolio je redovnike i redovnice da njegova zapažanja prenesu u svoje zajednice. Osvrnuvši se na pontifikat pape Franje i određene nove i drugačije vjetrove koji pušu u svijetu i u Hrvatskoj od trenutka kada je Duh Sveti pozvao papu Franju da predvodi Crkvu. Nuncij je napomenuo kako se često čuje pitanje: Kakav ti se čini ovaj Papa? Što misliš da on želi učiniti? Kamo vodi nas, Crkvu, Crkvu u Hrvatskoj? "Kad čujem to pitanje uvijek imam spreman odgovor da je Crkva u Hrvatskoj poznata po svojoj odanosti Svetoj stolici. Povijesno je jako navezana na Svetu Stolicu i siguran sam da Crkva u Hrvatskoj hodi zajedno s papom Franjom koji je Petar naših dana. To je naša vjera, naša Crkva," naglasio je nuncij napomenuvši i kako smo svi čuli različite komentare o papi Franji u Hrvatskoj i u drugim zemljama, komentare općenite a posebno u kontekstu Sinode o obitelji. Tako čitamo da je papa iz Latinske Amerike, kako ne poznaje dobro našu zbilju te da ga zanima samo politika. Garantiram vam da je politika zadnje što papu Franju zanima. On je uistinu pastir koji prenosi Riječ Božju. No, valja priznati da Evanđelje teško može prodrijeti kroz određene naslage koje ne dopuštaju da se očituje svježina Evanđelja. Papa kao pastir želi očistiti te naslage. On to želi napraviti u perspektivi nove evangelizacije na riječima Isusa Krista, kako je predstavio u enciklici „Evangelii Gaudium“. Vjerujem da će nam biti lakše slijediti put pape Franje ako poznajemo perspektivu Papine enciklike „Radost Evanđelja“. "Pozivam vas da studirate taj dokument, preporučite ga svojim zajednicama, širite njegove ideje i perspektive kako bi što bolje zaživio. U središtu tog dokumenta je Papin poziv IDITE, što su zadnje Isusove riječi. Crkva treba biti u pokretu, Crkva koja izlazi, izlazi van u susret drugima. Crkva koja ne očekuje da se samo njoj dolazi, Crkva koja ima inicijativu", poručio je Apostolski nuncij.
Podsjetio je i na ovogodišnji rujanski susret novoimenovanih biskupa s papom Franjom u Vatikanu kada ih je pozvao da budu pastiri ne samo onih koji dolaze u crkvu nego i onih koji ne dolaze, onih koji su nekada dolazili, a sada su daleko. Papa se tada pitao što nam kao pastirima znači nazočnost samo jednog dijela ljudi. Što nam znači ako smo pastiri samo onih koji dolaze u crkvu? Crkva treba biti aktivna, kreativna – od tuda Papin poziv da se ide. Jedan pastir treba biti zabrinut za one koji ne dolaze. Crkva ne treba biti samo službena i servis, nego Crkva koja je aktivna, posebno u procesima nove evangelizacije. Stoga Papa poziva "Idite, idite", posebno idite na periferije, materijalne i duhovne.
Na takva postavljena pitanja odgovaram: ako se radi o materijalnim periferijama onda Crkva u Hrvatskoj s time nema poteškoća. Crkva u Hrvatskoj, redovnici i redovnice jesu sa siromašnima i prema specifičnosti svojih karizmi.
Što se tiče duhovnih rubova treba se odazvati na poziv pape Franje. To je izlazak prema kritičarima, prema onima koji više nisu u Crkvi, onima koji su nam bili neprijatelji ili su još uvijek. Čini mi se da je ovo temeljno pitanje: Kako se ponašati prema onima koji su daleko? Prihvaćamo li inicijative nove evangelizacije? Nisam više siguran da bi Svetome ocu dao jedan i jasan odgovor, rekao je nuncij, dodavši da u Hrvatskoj ima previše naslaga kroz koje ne može prodrijeti Evanđelje. Vidimo to i u nedavnim raspravama oko kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, naglasio je nuncij, pojasnivši članovima Konferencije stavove Svete stolice u toj stvari kao i sve napore koji su u tom smislu poduzeti.
Mi smo bili dugo vremena u totalitarnom režimu i u tom okviru smo pastoralno odgojeni i zato je mentalitet u Crkvi još dosta apologetski. Čuvamo ono što imamo. Papa Franjo govori iz jedne druge perspektive, iz univerzalne perspektive gdje nas Isus upućuje na periferije. To je revolucija za čitavu našu formaciju i odgoj, to je okretanje kulturi dijaloga, a ne kultura zatvaranja. Za to treba vremena, ne može se od danas do sutra ništa promijeniti.
Iznad svega, istaknuo je nadalje nuncij, bitno je postati siromašnima duhom. Ne prenositi ono što Sveti otac želi i čini, to je oholost. Treba se učiniti malenima poput djece, osloboditi se nas samih, naših sigurnosti i shema, metodologija koje smo usvojili a danas više nisu vrijedne. Samo tako možemo prihvatiti perspektive koje Papa, kao vrhovni svećenik, s puno pažnje predlaže. To je spasonosno za cijelu Crkvu, to je spasonosno i za Crkvu u Hrvatskoj. U tom smislu redovničke su obitelji ispred drugih. Ja vas sada pozivam – pođimo tim putem nove evangelizacije zajedno. Hvala vam za ono što činite, to nije lako. S moje strane dobit će te svu pažnju i podršku, poručio je nuncij na kraju.
Potom se Predsjednik Konferencije zahvalio nunciju na upućenim riječima i poruci koju nam je ovom zgodom uputio.
U raspravi, koja je uslijedila, redovnici su se zanimali za viđenje Svetoga oca oko pitanja kanonizacije bl. Alojzija Stepinca u kontekstu odnosa između Hrvatske i Srbije. Nuncij je govorio kao Papa nema političke namjere, da je on samo pastir i da je za njega ekumenizam ozbiljna stvar, a to je upravo onaj izlazak na rubove na koji nas poziva Papa u enciklici „Radost Evanđelja“. Nuncij je pozvao da se u ovoj temi bude realan i da treba sačuvati kulturu dijaloga, kulturu susreta i ekumenski duh na liniji Drugog vatikanskog sabora.
Nuncij je na kraju pozvao sve redovnike i redovnice da mole za Svetoga oca i za njega, poručivši im da Crkva računa s njima.
Završetkom susreta s nuncijem završena je i 47. plenarna skupština HKVRPP-a.
Galerija slika:
27. veljače – 1. ožujka 2025.
Kuća Betanija (Kaciol 38, Veli Lošinj)
Tema: Zapreke za rast u cjelovitoj ljubavi
Voditelji: Stjepan Baloban i Sanda Smoljo Dobrovoljski
Prijave do: 27. siječnja 2025.
1. ožujka 2025.
DV Sv. Male Terezije (Vrhovec 29, Zagreb)
Tema: Molitva koja mijenja
Prijave do: 1. veljače 2025.
7. - 9. ožujka 2025.
Duhovni centar Biskup fra Paškal Buconjić (Potoci 1, Mostar, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Dominika Anić SSFCR
Prijave do: 7. veljače 2025.
14. – 16. ožujka 2025.
Duhovno-obrazovni centar Marijin Dvor (Lužnički odvojak 3, Lužnica)
Tema: Liturgija i askeza: rast u duhovnosti posvećene osobe
Voditelj: o. Damjan Kružičević OSB
Prijave do: 14. veljače 2025.
29. ožujka – 5. travnja 2025. (Pastoralni centar sv. Vinka Paulskog, Novigrad na Dobri 17, Duga Resa)
Voditelj: p. Mirko Nikolić SJ
Prijave do: 28. veljače 2025.
9. – 11. svibnja 2025.
(Franjevački samostan, Košljun)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Krista Mijatović SCSC
Prijave do: 9. travnja 2025.
16. – 18. svibnja 2025.
(Kuća molitve - Masna Luka, Park Blidinje, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: o. Mirko Nikolić SJ
Prijave do: 16. travnja 2025.
30. svibnja - 1. lipnja 2025.
Duhovni centar Biskup fra Paškal Buconjić (Potoci 1, Mostar, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Dominika Anić SSFCR
Prijave do: 30. travnja 2025.
14. srpnja - 14. kolovoza 2025.
Duhovno-obrazovni centar Marijin Dvor (Lužnički odvojak 3, Lužnica)
Voditelj: p. Mirko NIkolić SJ
Split, 19. - 20. rujna 2025.
Dubrovnik, 20. rujna 2025.
Zagreb, 26. - 27. rujna 2025. (Granešina 3)
Rijeka
Đakovo, 27. rujna 2025.