Vijesti - “500. obljetnica osnivanja franjevačke pokrajine u zapadnoj Hrvatskoj”

U Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu u Rijeci u četvrtak, 11. rujna održan je prvi dio simpozija u povodu 500. godišnjice nastanka franjevačke pokrajine Bosne Hrvatske na temu "500. obljetnica osnivanja franjevačke pokrajine u zapadnoj Hrvatskoj".

Simpozij na Trsatu obuhvatio je povijesne, ali i filološko-kulturološke teme o nastanku i opstanku vikarije te franjevačkom djelovanju nekada i danas. U analizi stvaranja vikarije Bosne Hrvatske 1514., rečeno je na skupu, treba voditi računa o slijedećim činjenicama da se Hrvatska na prijelazu 15. u 16. stoljeće nalazi stiješnjena između Osmanlija i Venecije. Nije to bilo samo vrijeme uzmicanja, nego i razdoblje najbogatijeg kulturnog i vjerskog života Like i Krbave. S jedne strane vrlo teška društvena situacija i političko rasulo, a s druge blještavilo kulturnih domašaja, rekao je u uvodnom izlaganju doc. dr. Marko Medved. Dodao je kako su prije uspostave vikarije franjevci na ovome području zapadne Hrvatske pripadali kako dalmatinskoj (tj. hrvatskoj provinciji), tako i bosanskoj (vikariji Bosni). „Život franjevaštva u tim je godinama usko vezan uz širenje opservantizma. Opservantizam je u Bosni nastao više zbog specifičnosti tamošnje situacije, koju su diktirali bosanski krstjani, a manje u ovisnosti s opservantizmom u drugim zemljama." Na prostoru Hrvatskog primorja i zaleđa tada su djelovale Senjska, Krbavska ili Modruška te Otočka biskupija, a nakon 16. stoljeća jedna biskupija prozvana Senjska i Modruška ili Krbavska, rekao je Medved.

„Razvoj franjevaštva na našem prostoru vezan je uz hrvatske velikaške obitelji, osobito Frankopane na čijem području je bilo čak 12 samostana. Značajna je bila uloga te velikaške obitelji u širenju franjevaca opservanata u zapadnu Hrvatsku, premda su i franjevci konventualci u to vrijeme prisutni na području krbavske biskupije i frankopanske države. U tome sklopu treba voditi računa o patronatu koji su Frankopani vršili prema raznim crkvenim strukturama, rekao je predavač. Dodao je kako su razlozi nastanka vikarije Bosne Hrvatske društvene okolnosti, a to je nesposobnost komunikacije između franjevaca pod turskom okupacijom i onih na slobodnom teritoriju. Nakon što su 1527. Turci razorili Krbavu i Modruš, Krbavska biskupija je doživjela svoj kraj. Sličnu sudbinu doživjela je i franjevačka provincija Bosna-Hrvatska. Njezini članovi napuštaju samostane na pograničnom području. Do sredine 16. stoljeća Bosna-Hrvatska izgubila je najveći dio svojih samostana; u Modruškoj biskupiji je sačuvala samostan na Trsatu, a u Senjskoj biskupiji samostan u Senju. Zauzvrat gradili su samostane u Sloveniji, Hrvatskom zagorju i Prigorju, istaknuo je Medved.

Program prvog dijela simpozija zaključen je u večernjim satima predstavljanjem prvog prijevoda na hrvatski jezik knjige Franje Glavinića "Povijesni spisi o Trsatu i postanku franjevačke Provincije Bosne Hrvatske". Drugi dio simpozija održava se u petak 12. i subotu 13. rujna u Ljubljani. (ika)