Vijesti - 75. obljetnica osnutka Karmela u Brezovici

Msgr. Mijo Gorski, zagrebački pomoćni biskup, predslavio je, u nedjelju, 20. srpnja, svečanu euharistiju u prigodi 75. obljetnice osnutka Stepinčevog Karmela u Brezovici. Uz njega je bilo desetak suslavitelja: svećenika, redovnika, bogoslova i ministranata, osim svećenika koji su ispovijedali hodočasnike i o. Daria Tokića, OCD, koji je animirao misna slavlja i primao vjernike u Škapularsku bratovštinu.

Naša ljudska povijest je trajni pokušaj da iščupamo kukolj. Neki su nam događaji na tom području još svježi... Čak nam i mediji sugeriraju tu metodu koja rađa nasiljem. Iz Evanđelja vidimo što Isus kaže o pšenici i kukolju koji i u nama rastu usporedo... Bog u svojoj Providnosti dopušta da dobro i zlo rastu zajedno. Tek po plodovima možemo prosuditi tko je što u sebi nosio. Bog se protivi nasilju prema drugome. Temeljni zakon rasta je strpljivost sa sobom i s drugima. Taj plod je nevidljivi rast Kraljevstva Božjega. Možda su sestre karmelićanke najbolji primjer tog rasta Kraljevstva Božjega?, upitao je Otac biskup u zapaženoj homiliji.

Potom je govorio kako je važno u životu znati koji su nam ciljevi. A jednako tako kad želimo uspostaviti pravdu i red potrebna je strpljivost i Božja dobrota. To nam je sam Isus pokazao koji je radije prihvatio smrt i raspeće, nego da bilo kojeg čovjeka silom privede u Kraljevstvo Božje, mada nam Riječ Božja poručuje i to da se ne igramo Božjom dobrotom, jer kukolj će imati kraj.

Msgr. Gorski je naglasio još jednu važnu činjenicu u našem kršćanskom životu, a ta je: budnost. Na budnost smo pozvani jer, dok je dobar čovjek spavao, došao je zao čovjek i posijao je kukolj. Poznato je i to da su mnogi roditelji i odgajatelji sijali dobro sjeme, htjeli su dobro i molili su za dobro, a njihova djeca su otišla na krivi put, jer roditelji i odgajatelji nisu dovoljno bdjeli. Isto tako je posvijestio prisutnima da smo i mi u Crkvi odgovorni za zlo, jer smo šutjeli i jer smo, prenoseći vjeru, i kukolj posijali. Zreli kršćani neće trošiti vrijeme da čupaju kukolj, jer tako ne raste dobro. Dobro raste kad se održava, a ne kad se čupa. Mudri kršćani ne troše svoju snagu da nekoga prokazuju, zovu na red, već da omogućuju rast dobra u sebi i u svojoj okolini. Protiv zla u Crkvi i u društvu ne borimo se iskorijenjivanjem lošega, već time što podržavamo rast dobroga, koliko god ono malo bilo.

I na kraju, Otac biskup je uzeo kao najbolji primjer u tome Blaženu Djevicu Mariju koja je sjeme Božje Riječi u sebe primila i njegovala, te dopustila da ono raste do punoga ploda.

Birane riječi zahvale predvoditelju slavlja, svećenicima, zboru, hodočasnicima i uglednim gostima uputio je o. Tokić, koji je pročitao i svečani blagoslov Sv. Oca Pape Franje u prigodi 75. obljetnice utemeljenja prvog hrvtskog Karmela. Msgr. Mijo Gorski uputio je pak sestrama srdačne čestitke u ime Zagrebačke nadbiskupije, svećenika i svih prisutnih, te im zahvalio za njihovu duhovnu pomoć, podršku i silnu snagu molitve, sa željom da Bog blagoslovi sestrama njihov daljni rad i djelovanje u Brezovici i u svim karmelima. Isto tako preporučio je u molitve sestara kler i bogoslove, kao i čitavu Nadbiskupiju s nakanom da se što prije ostvari veliko Božje djelo: proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, utemeljitelja Karmela.

Uz središnje misno slavlje, jubilarno proštenje Gospe Karmelske, obilježila su još tri euharistijska slavlja. Jutarnju sv. Misu predslavio je don Anto Stojić, SDB, uz šest suslavitelja: bogoslova i ministranata, a zbor sestara karmelićanki animirao je misno slavlje. Misao vodilja prigodne homilije bila je: služenje Bogu po primjeru sv. Ilije i Blažene Djevice Marije s osobitim naglaskom na vjeru i nadu. Propovjednik je ocrtao vjeru i vjernost Bogu velikog proroka sv. Ilije. Po toj vjeri Bog je otvorio Nebo i darovao Izraelu kišu, život i nadu. Slično je dragi Bog po Presvetoj Djevici Mariji, koja nije naša Spasiteljica, ali je Majka našega Spasitelja, kako reče don Stojić, po njezinoj vjeri i otvorenosti volji Božjoj, darovao svijetu Nadu, Spasitelja. Stoga se na Blaženu Djevicu Mariju možemo osloniti u svim teškoćama života, jer: Uvijek će biti izlaza i pomoći u pravi čas, zato što nas zagovara Blažena Djevica Marija, moćna Majka Karmela, zaključio je propovjednik.

Vlč. Đuro Sabolek, dekan i župnik župe Vukovina, u lijepom Turopolju, predslavio je, uz bogoslove suslavitelje, hodočasničku sv. Misu, na kojoj je, možemo reći, sudjelovala čitava župa Vukovina u malom. Tu je bio mješoviti župni zbor iz Mraclina, tu su bile turopoljske povijesne postrojbe, u svečanim odorama, Banderij, sa svojim županom i pod svojom zastavom, uz brojne hodočasnike, prijatelje i dobročinitelje, te djecu i mlade.

Blažena Djevica Marija uzor je našeg života, a sestre karmelićanke su duhovne prijateljice naše župe Vukovina, za čiju se redovničku zajednicu i za njihov život molitve, danas zhavaljujemo Majci Božjoj Karmelskoj, rekao je, na početku misnoga slavlja vlč. Sabolek. Potom je govorio o slušanju Božje Riječi i o njezinoj snazi za život vjere, s posebnim naglaskom na Marijin primjer, te o pouzdanoj molitvi koja nikoga ne isključuje iz spasenja. Pozvao je sve prisutne da kao kršćani siju sjeme Božje Riječi; sjeme dobrote, mira i ljubavi, te da budu blagi i samilosni prema svakom grešniku, i da ga molitvom, poput sv. Ilije, privode na put spasenja.

Razdragani hodočasnici iz župe Vukovine preporučili su Majci Karmela svoje nade i radosti, brige i patnje; čestitali su sestrama njihov jubilej i prepourčili im se u daljnje molitve.

Završetak jubilarnog slavlja bila je popodnevna sv. Misa koju je predslavio o. Dario Tokić, OCD, uz suslavitelja vlč. Ante Rotima i petoricu bogoslova, dok je misno slavlje animirao mješoviti zbor župe Brezovica.

O. Tokić je spomenuo posebnost ovoga dana, jer je prije 75 godina utemeljena zajednica sestara karmelićanki u Brezovici; a druga posebnost je kalež utemeljitelja samostana, iz kojega su danas misili svi predslavitelji Euharistije. Kalež je, naime, darovao bl. Alojziju njegov otac Josip za mladu Misu, a iz njega je misio u Lepoglavi i ostavio ga oporučno sestrama da one nastave njegovu žrtvu.

Svetkovina Gospe Karmelske dobila je svoj znak, zaštitu u malom odjelcu, škapularu. Taj znak su u 12. st. nosili karmelićani. Kad su u 13. st. došli u Europu, i kad je došlo do njihovog skoro ukidanja, njihov identitet sačuvala je Blažena Djevica Marija. Škapular je znak Marijine zaštite i poziv da nasljedujemo Isusa poput Marije. Marija je bila privljačna po tome što je Riječ Božju čuvla u srcu i o njoj razmišljala, rekao je, između ostalog predslavitelj. Potom je spomenuo specifičnost karmelićanske duhovnosti koja njeguje molitvu razmatranja, meditacije riječi Božje, u kojoj se karmelićani i karmelićanke stavljaju Bogu na raspolaganje i daju Isusu prostora u kojemu progovara njihovu srcu. Iz te meditacije niču djela, te čovjek ima oka, poput Blažene Djevice Marije, za bližnjega i nastoji živjeti Marijinim i Božjim životom, zaključio je o. Tokić.

Radost i zahvalnost preplavile su svetište i hodočasnike. U raznim susretima obnavljale su se uspomene na početke Karmela u Brezovici, osobito na utemeljitelje: bl. Alojzija Stepinca i č. Majku Reginu Tereziju, koja je mnogima bila svjetlo i kompas na putu vjere i molitve, i čije će kreposti, nadamo se, prepoznati Crkva.

Karmel u Brezovici, životno je djelo bl. Alojzija Stepinca, kako sam reče, a Marija Pomoćnica dan je dolaska prvih sestara u Brezovicu: s. Regine Terezije Trbljanić i s. M. Josipe Laufer, kojima je utemeljitelj uputio nakane osnivanja Karmela: Učinite što možete milošću Božjom, da se hrvatski narod potpuno preporodi u Kristu, i da sve bude prožeto Duhom Božjim, i pastiri i stado. Za današnjeg živog pastira, vi koje ste žive, molite da vjerno ispuni svoju dužnost. A kad zaklopi oči, one koje budu žive, da se mole za pokoj njegove duše, da se smiri kod Onoga kojega jedino traži, vječnoga i dobroga Boga.“ (05. IX. 1939.). A u Dekretu kanonskog osnivanja Karmela u Brezovici, napisao je i ovo: Dok podižemo ovaj samostan, gojimo čvrstu nadu, da će ova kuća biti ono što tako vruće želimo, naime, kuća molitve, iz koje će se dizati molitve pred Lice Gospodnje kao miomirisni tamjan. A onda će nebesa rositi odozgora i oblaci milosti Božje dažditi Crkvu zagrebačku i cijeli hrvatski narod.“ (U Zagrebu, 24. prosinca, godine 1939. +Alojzije nadbiskup zagrebački).

Prvi hrvatski Karmel bio je rasadište drugih Karmela: tako u Klošat Ivaniću, Mariji Bistrici, Sarajevu i Albaniji, a danas su sestre bosonoge karmelićanke hrvatskog jezičnog područja povezane molitveno i karizmatski u Udrugu 'Bl. Alojzije Stepinac' koja broji 90 redovnica i pripravnica.

Svima koji su s nama podijelili radost našeg jubileja, a osobito Ocu biskupu msgr. Miji Gorskome, braći svećenicima, redovnicima, redovnicama, prijateljima i dobročiniteljima Stepinčevog Karmela, i onima koji su nas kroz minule godine pratili, podržavali i duhovno i materijalno pomagali, iskreni hvala, uz molitvu i blagoslov po rukama Majke i Kraljice Karmela. (www.karmel.hr)