Vijesti - 80 godina nazočnosti franjevaca u Ogulinu

U Ogulinu je u samostanu „Sv. Franje Asiškog" franjevaca trećoredaca glagoljaša u kapeli Krista kralja svečano 26. studenoga proslavljen nebeski patron kapele i zaštitnik samostana koji je bio u znaku velike proslave, 80 godina nazočnosti franjevaca u Ogulinu. Misno slavlje predslavio je provincijal franjevaca trećoredaca glagoljaša fra Ivo Martinović u suslavlju gvardijana i župnika župe bl. A. Stepinca fra Petra Grubišića, župnika Ogulina Josipa Štefančića te više svećenika ogulinskog dekanata i subraće franjevaca. Glazbom je misu animirao mješoviti zbor uz orguljsku pratnju maestra Josipa Magdića i gitarsku pratnju dr. Tihomira Beline.

Provincijal se na početku mise sjetio najznačajnijih trenutaka proteklih 80 godina djelovanja franjevaca u gradu podno Kleka. „Naš dolazak u Ogulin bio je 1937. godine na molbu tadašnjeg župnika, prečasnog Dragutina Kukalja, a prvi fratri koji su došli u rujnu 1937. bili su o. Josip Dujmović – prvi gvardijan i o. Pavao Badurina. Iste godine, 14. listopada, blagoslovljeni su samostan i prva kapelica - uz glavni ulaz, u sobi s lijeve strane, na uglu kuće. Blagoslov je obavio župnik Dragutin Kukalj. Kapelica je posvećena Kristu Kralju. Gospodarska zgrada je kasnije preuređena u novu, sadašnju kapelu koja je blagoslovljena 19. rujna 1938; blagoslovio ju je senjsko-modruški biskup dr. Viktor Burić. Od tada do danas ova je kapela bila mjesto na kojem su fratri i vjernici molili i slavili Gospodina", rekao je provincijal. U tom razdoblju dogodila su se dva rata - Drugi svjetski rat i Domovinski rat, mnoge poplave, bolesti i razne druge poteškoće. Ovdje su fratri živjeli svoju redovničku karizmu kao pokornici, skromno, jednostavno i oskudno, ali uvijek predano i iskreno služeći Gospodinu, mjesnoj Crkvi i narodu. Od 1940. fratri vode Đački konvikt, pedesetih godina samostan preuzima brigu za posluživanja župe Tounj i Kamenicu. Ovdje je 8. prosinca 1941. godine osnovano i do danas djeluje bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda. Osim što je župnik Kukalj povjerio fratrima brigu oko Katoličke mladeži, Katoličke akcije, križara i druge aktivnosti, fratri su pomagali u mnogim župama, a posebno u: Oštarijama, Josipdolu, Plaškom, Saborskom, Gospiću, Vrbovskom, Ravnoj Gori i Delnicama. U vrijeme Domovinskog rata bili su na raspolaganju izbjeglicama i prognanicima na Bjelolasici. Djelovali su i u mnogim drugim mjestima Ličko-senjske i Karlovačke županije i Gospićko-senjske biskupije. 

Fratri trećoredci su vodili i bili duhovnici sljedećih društava: Hrvatska katolička žena, Djevojačkog društvo, Počasna straža Srca Isusova. Bili su bolnički kapelani i duhovnici u bolnici, ispovjednici i duhovnici sestara milosrdnica, vjeroučitelji u školama i vojni kapelani.