Vijesti - Apostolski nuncij pohodio 48. plenarnu skupštinu HKVRPP-a

Prvog dana zasjedanja redovničke poglavare i poglavarice okupljene na 48. plenarnoj skupštini (19. i 20. listopada 2016.) pohodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Alessandro D'Errico. Nunciju je riječi dobrodošlice uputio predsjednik Konferencije fra Jure Šarčević, OFMCap rekavši kako je tradicija da se na Plenum Konferencije pozove apostolski nuncij da uputi svoju poruku. "Na to nas obvezuje i naš Statut, a to činimo uvijek rado. To je naša neposredna veza sa Svetim ocem. Znamo da je apostolskom nunciju na srcu redovništvo na čemu smo mu osobito zahvalni" poručio je fra Jure dodavši da bi okupljenim redovnicima i redovnicama bilo drago saznati nešto više o pripremi dokumenta Mutuae Relationes, odnosno kriteriju za utvrđivanje odnosa između biskupa i redovnika/redovnica u Crkvi.

Nuncij je na početku susreta zahvalio predsjedniku Konferencije i sve srdačno pozdravio riječima da mu je uvijek drago da može sudjelovati na plenarnim skupštinama kako bi prenio zahvalnost koju prema redovništvu ima Sveta Stolica za dobro koje čine preko svojih zajednica i za važnu ulogu koju ima svojim aktivnostima u Crkvi.

Potom je pozdravio nazočnog mons. Zdenka Križića, biskupa gospićko-senjskog i predsjednika Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života. Nuncij je rako kako je s velikom radošću primio vijest da je biskup Zdenko preuzeo predsjedanje Vijećem od dubrovačkog biskupa Mate Uzinića, koji je s velikim zanimanjem obavljao tu službu. "Hrvatska biskupska konferencija je napravila dobru stvar kada je odredio biskupa Križića za nasljednika biskupa Uzinića. Smatram da je takav izbor na tragu želja Svetoga oca".

Apostolski nuncij je spomenuo i kako je izbor o. Zdenka za biskupa gospićko-senjskog duhovni doprinos ne samo Gospićko-senjskoj biskupiji nego i cijeloj Crkvi u Hrvatskoj.

Nuncij je spomenuo ovogodišnju proslavu 50 godina Konferencije i njegovo sudjelovanje na misi u toj prigodi istaknuvši da mu je u srcu stalo da se s redovništvom sjedini u zajedništvu za mnoga dobra koje je Konferencija učinila u Hrvatskoj u ovih 50 godina.

Osvrćući se na rad Skupštine nuncij je rekao da se raduje da poglavari i poglavarice pored potrebnog pogleda u prošlost na ono što je učinjeno, gledaju i na budućnost razmišljajući zajedno u perspektivi milosrđa i u kontekstu Jubileja milosrđa.

Govoreći o milosrđu apostolski nuncij je, kao polaznu točku, podsjetio na razmišljanja Svetoga oca u Misericordiae Vultus. Božje je ime Milosrđe. Čitavo Sveto pismo, objava Božja, sve se kreće vodstvom milosrđa. "Najveći izraz milosrđa Oca nebeskoga je Sin, Isus u kojemu sve govori o milosrđu. Osobito njegova smrt na križu za naše spasenje. To je središte naše vjere. Milosrđe nebeskoga Oca koje se objavljuje sve do smrti Njegova Sina na križu... Isus ne samo da provodi milosrđe u svom život sve do smrti na križu, nego On i propovijeda milosrđe, i onima koji prihvaćaju njegovu riječ o spasenju i odlučuju ga slijediti On daje program duhovnosti, program milosrđa – 'Budite savršeni kao što je savršen Otac vaš na nebesima'. 'Blaženi milosrdni jer će naći milosrđe'. Program je to koji su nalazi u riječima koje je Papa predložio za moto Jubileja: 'Milosrdni kao Otac'. Ovaj program Sveti otac stavlja pred cijelu Crkvu. Program je to koji je na poseban način upućen onima koji su posvetili svoj život kao redovnici", istaknuo je apostolski nuncij.

Pitajući se što posebno treba reći redovnicima i redovnicama u Godini milosrđa, odnosno njenom programu, nuncij je istaknuo područje duhovne askeze, duhovnog života, kao program oko kojeg se trebamo svi zauzeti, a osobito redovnici i redovnice. Prisjetivši se jedne audijencije kod pape Benedikta XVI. koji mu je tada rako da prenese poruku redovnicima i redovnicama da Crkva od njih uvijek očekuje nešto više, očekuje više svjedočenja, više služenja i duhovnog života; apostolski nuncij je poručio redovnicima i redovnicama da program 'Milosrdni kao Otac' Godine milosrđa od njih traži nešto više. "Moramo iznad svega biti svjedoci milosrđa, opraštanja, pomirenja. To nam je potrebno i u Crkvi i u društvu u Hrvatskoj. Trebamo kao Isus oprostiti sedam puta sedam puta."

Govoreći o reviziji dokumenta Mutuae Relationes nuncij je istaknuo da je to jedno delikatno područje o kojemu treba govoriti s delikatnošću srca, to je područje unutar Crkve, odnos između različitih grupa. U tom kontekstu Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života je inicirala jedno novo razmišljanje. Život je takov da mi koji trebamo biti svjedoci zajedništva, pomirenja i bratstva, puno puta nismo bili u tome dobar primjer, primjer da smo milosrdni kao Otac. Kada govorimo o odnosima u Crkvi, moramo govoriti o problemima i napetostima u prošlosti, koji još uvijek stvaraju sumnje i rasprave u obiteljima/skupinama unutar Crkve. Mi možemo dati svoj doprinos kao kršćani. Postoje napetosti u društvu u Hrvatskoj, a mnoge su napetosti i otvorene rane i među državama. To da je Njegovo ime Milosrđe govori da se ne možemo držati samo pravednosti jer se logika Božja nalazi na jednoj višoj razini, razini nježnosti, opraštanja, milosrđa, poručio je nuncij.

Govoreći o Mješovitoj komisiji katoličko-pravoslavnoj, koja ispituje okolnosti i vrijeme u kojemu je živio blaženi Alojzije Stepinac, podsjetio je da je osnivanje Komisije bila inicijativa pape Franje. Prisjetio se brojnih uvreda koje su izrečene na tu inicijativu ali i susreta s papom Franjom koji rekao da je put kojima treba ići put milosrđa, put koji ne znači zatvoriti se sam u sebe iako smo možda u pravo. Ne zatvarati se u sebe same, nego izići kao Crkva iz svoje sigurnosti i sheme prema drugima i suočiti se s drugima u svemu što možemo učiniti. I ta gesta milosrđa postaje djelo pažnje prema braći pravoslavcima. To postaje doprinos koji možemo dati u odnosima, doprinos stabilnosti koja nam je potreban u ovim krajevima, poručio je nuncij.

Na pitanje biskupa Križića kako gleda na život redovnika u Hrvatskoj nuncij je rekao kako je papi Franji potvrdio da se na redovnike u Hrvatskoj može osloniti. Da oni imaju osjetljivost prema programima Svete Stolice. "Čvrsto sam uvjeren da redovnički život daje veliki doprinos crkvu u Hrvatskoj" rekao je nuncij, a osvrnuvši se na brojnost redovnika i redovnica te na njihove aktivnosti dodao da dosada "nije bilo odgovarajućeg vrednovanja njihova velikog doprinosa".

Spomenuo je i imenovanje dvojice biskupa redovnika nadajući se da će ih biti još te dodao kako u tom kontekst i Papa ima određenu osjetljivost prema redovnicima.

Na pitanje da li u Mješovitoj komisiji postoji s pravoslavne strane intencija milosrđa i osjetljivosti nuncij veli da je o tome puno puta pitan. Rekao je da se ne trebamo brinuti kakvo je mišljenje druge strane, jer mi se trebamo voditi milosrđem Božjim. Naša je dužnost učiniti prvi korak. Prvi korak je izići s iskrenošću i siromaštvom duha prezentirajući naša uvjerenja s jednostavnošću. To ne vrijedi samo za odnos s pravoslavnima, to vrijedi uvijek za logiku milosrđa. Ne možemo uvijek ostati na jednom mjestu nepokretni i s logikom predrasuda. Dodao je da se Mješovita komisija ne bavi svetošću bl. Stepinca, nego povijesnim okolnostima u kojima je on živio. Potom je istaknuo žaljenje što osnutak ovo mješovite Komisije nije u dovoljnoj mjeri pozitivno popraćen, jer se radi o jednoj plemenitoj inicijativi i pokušaju da Katolička i Pravoslavna strana sjednu za isti stol i razjasne neka pitanja koja opterećuju obje Crkve. Papinu odluku o radu ove komisije valja ispravno prenositi. "Vas redovnike/ce molim da prenosite te Papine nakane, nakane koje su ekumenske i milosrdne, te poruke da trebamo izići iz šablona u susret drugome", zaključio je apostolski nuncij.

Zahvalivši nunciju fra Jure je rekao: "Vjerujemo da ćemo iz ovoga procesa izaći svi obogaćeni i pomireniji te da će kršćanska ljubav nadrasti sve predrasude. Mi kao redovnici ćemo za to moliti".

Na kraju susreta fra Jure je darivao apostolskog nuncija monografijom "Zlatni jubilej naše konferencije".