Vijesti - Blaženi Alojzije Stepinac i salezijanci

U četvrtom, ujedno i posljednjem serijalu Tiskovnog ureda o blaženom Alojziju Stepincu i redovnicima, don Marinko Ivanković, SDB, i župnik Župe B. D. Marije Pomoćnice na zagrebačkoj Knežiji, i don Danijel Vidović, SDB, progovorili su o značaju bl. Alojzija Stepinca za salezijance u Zagrebu, objavljeno je na mrežnim stranicama Zagrebačke nadbiskupije.

Salezijanci su u Zagreb došli 1922. godine i preuzeli upravu Nadbiskupskog konvikta u Vlaškoj ulici. Sedam godina kasnije dolaze na Knežiju, gdje im je dio zemljišta poklonjen, a dio su kupili kako bi započeli gradnju kamene kuće. Iste godine otvorena je kapela i služena polnoćka u još nezavršenoj zgradi, a sam Omladinski dom otvoren je 1930. godine. Don Marinko Ivanković ističe kako se ondje okupljalo mnoštvo mladića, a u prvom tjednu upisa bilo je upisano 350 dječaka i mladića. „To je bilo siromašno predgrađe, tu su uglavnom dolazila siromašna djeca. Bilo je jako dobro osmišljeno i organizirano, bile su organizirane aktivnosti uz pobožnost, kazališta, glazba, pjevanje, a posebno igre.“ Dodao je kako je 1935. osnovan i klub „Mladost“, a na prostoru crkve bilo je igralište.

Don Ivanković naglasio je kako je nadbiskup Stepinac bio zadovoljan s tim radom gdje se organizirano okupljao velik broj mladih. Često je dolazio u Omladinski dom i donosio mladima slatkiše. „Poznato je da je nadbiskup Stepinac bio veliki zagovornik da se osnivaju nove župe u Zagrebu, posebno prema Savi. Tako su osnivane župe, a on je pokrenuo inicijativu da se osnuje župa na Knežiji.“

Don Dragutin Brumec, upravitelj Omladinskog doma na Knežiji, 28. siječnja 1937. odlazi kod nadbiskupa Stepinca koji mu govori kako želi osnovati župu na Knežiji i traži da upravu župe preuzmu salezijanci. Provincijal je odobrio da salezijanci preuzmu župu koju je Stepinac nakanio osnovati. Župa je bila osnovana već u ožujku iste godine. Na misama 21. ožujka oglašeno je da se župa osniva, a iduće nedjelje svečano ju je otvorio nadbiskup Stepinac. Dokument da salezijanci preuzimaju stalnu upravu župe na Knežiji izdan je 29. ožujka 1937. godine.

Salezijanci su već od početka planirali da se napravi jedna crkva jer je već tada zamišljeno da Knežija bude centar salezijanaca u Hrvatskoj. Početak gradnje crkve na Knežiji bio je 1942. Nadbiskup Stepinac blagoslovio je kamen temeljac 11. listopada 1942. godine. Poručio je tada kako su dva razloga zbog kojih su se okupili na Knežiji: „Prvo, da položimo temeljni kamen nove župne crkve Marije Pomoćnice, a drugo, da se danas posebnim načinom i mi ovdje posvetimo Majci Božjoj, kako će se to učiniti po čitavoj našoj nadbiskupiji. Temeljni kamen kojeg polažemo jest simbol Isusa Krista, ugaonog kamena čovječanstva.“

„Neka ovdje, u ovoj župi, i na čitavoj zemlji procvate prava vjera. Ne vjera, koja ustima Boga priznaje, a djelima i životom ga sramoti“, naglasio je nadbiskup Stepinac i nastavio: „Ovo pak naše moderno doba palo je čini se dublje od staroga poganstva, kad stvara jaz između života i vjere kao da su to dvije posve odijeljene stvari, koje nemaju ništa zajedničko među sobom.“

Govoreći o posveti Majci Božjoj istaknuo je kako „ona jest i ostaje prava majka svakome kršćaninu, koji joj iskreno služi i iskreno je poštuje. (…) Toj Božjoj Majci na čast posvećujemo dakle danas temeljni kamen ove nove crkve, posvećujmo joj sami sebe, cijelu našu nadbiskupiju i našu domovinu, da nas čuva i brani od svakog zla i duše i tijela na ovoj zemlji i dovede u život vječni.“

Nadbiskup Stepinac financijski je pomogao gradnju crkve na Knežiji. Darovao je čitavu ciglu za crkvu te pomogao salezijancima da dobiju bankovni zajam. Crkva je u ratu građena i pokrivena. Nakon završetka Drugog svjetskog rata gradnja je nastavljena. Kapela u Omladinskom domu služila je od 1937. do 1948. kao župna crkva, a na Veliku Gospu 1948. ova crkva je blagoslovljena i otvorena. Nadbiskup Stepinac tada je već bio u zatvoru, a blagoslovio ju je pomoćni biskup Franjo Salis-Seewis, koji je nadbiskupijom upravljao u Stepinčevoj odsutnosti. Kameni oltar postavljen je kasnije, priča don Ivanković, a onda su uređeni i pokrajnji oltari. Još u vrijeme komunizma postavljen je mozaik koji prikazuje Alojzija Stepinca. Crkvu B. D. Marije Pomoćnice posvetio je nadbiskup Franjo Kuharić 1978. godine.

Osim Župe na Knežiji, nadbiskup Stepinac osnovao je i Župu sv. Ivana Bosca u zagrebačkom Podsusedu. Tada je Podsused bio dio Župe Uznesenja BDM u Stenjevcu, a zahvaljujući suradnji salezijanaca sa stenjevačkim župnikom Josipom Mokrovićem određen je kao mjesto za sjemenište u kojem će se odgajati salezijanska zvanja u Hrvatskoj. Salezijanci su dobili zemljište pod uvjetom da ondje izgrade crkvu u kojoj će se okupljati vjernici koji slabo dolaze u župnu crkvu u Stenjevcu. Crkva sv. Ivana Bosca podignuta je 1939., a uz nju i mali prostor za stanovanje. Salezijanci su na području župe djelovali kao vjeroučitelji, a jedan je bio službeni kapelan u Stenjevcu. Župa sv. Ivana Bosca u Podsusedu osnovana je 1942. godine i predana na upravljanje salezijancima.

Župnik don Danijel Vidović kazao je crkva prilično oštećena u potresima 2020., a nakon obnove zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško posvetio je novouređeni oltar 15. svibnja 2023. godine i u njega stavio relikvije bl. Alojzija Stepinca. „Zahvaljujući njemu mi salezijanci danas možemo raditi s mladima i biti ono što je don Bosco bio mladima – otac i učitelj mladih. Zahvaljujući Stepincu mi danas ovdje možemo biti s mladima ono svjetlo koje smo svi pozvani biti i kao što nas Papa poziva da tijekom ove godine budemo svjedoci nade, ljudi nade. Poput bl. Alojzija Stepinca želimo biti mladima sol zemlje i svjetlo svijeta“, istaknuo je don Vidović.

Dodao je kako su ove godine organizirali „hodočašće mladih u Krašić gdje smo željeli da i u njima i u njihovom životu zaživi lik bl. Alojzija Stepinca, a posebno da poput njega znaju biti istiniti i poput njega svjedočiti našu vjeru u životu i vremenu u kojem živimo.“