Vijesti - Dan posvećenog života

Poruka prigodom Dana posvećenog života, koji se slavi na blagdan Prikazanja Gospodinova, predstavljena je u srijedu 31. siječnja 2024., u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.

Poruku pod naslovom Posvećeni život – svjedočanstvo Kristova mira potpisuju predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić i predsjednica Hrvatske redovničke konferencije s. Lidija Bernardica Matijević, SSFCR.

Na konferenciji za medije predstavili su ju s. Lidija Bernardica i dopredsjednik HRK o. Miljenko Hontić, OFM Conv.

Poruka počinje riječima sv. Ivana Pavla II. iz poruke za 1. Dan posvećenoga života, 1997. godine. Sveti Papa poručio je da „prikazanje Isusovo u Hramu na taj način predstavlja rječitu sliku potpunog darivanja vlastitog života za sve one koji su pozvani životom u Crkvi i svijetu, putem evanđeoskih savjeta, oslikavati ‚karakteristične crte Isusa – djevičanskog, siromašnog i poslušnog‘ (Vita consecrata 1)“.

S. Lidija Bernardica rekla je da te crte trebaju karakterizirati i življenje osoba posvećenoga života. „U nama se one trebaju zrcaliti, trebaju postati naš habitus u kojem živimo i sve ono što će drugi u nama prepoznati“, dodala je.

Dan posvećenog života ima korijen u Spasiteljevu rođenju; u miru i radosti koje je donio na svijet, istaknula je predsjednica HRK. „Kako možemo naći smisao za ovaj svijet u kojemu vladaju nemiri i ratovi, ako ne u traženju nasljedovanja osobe Isusa Krista?“, upitala je. Odgovor je u vjerodostojnom življenju i nasljedovanju karakterističnih crta Isusa – djevičanstva, siromaštva i poslušnosti tj. svojih redovničkih zavjeta.

Tragom nemira i ratova u današnjem svijetu, fra Miljenko je podsjetio da se već sv. Šimun tijekom Isusova prikazanja  u hramu Blaženoj Djevici Mariji obratio riječima koje probijaju srce jer će njezin sin biti znak osporavan. I sam Isus jednom je rekao svojim učenicima: „Mislite li da sam došao mir dati na zemlji? Nipošto, kažem vam, nego razdjeljenje“, dodao je.

Može biti zbunjujuće što Isus kao mirotvorac govori da je došao donijeti razdjeljenje, nastavio je fra Miljenko. „To nam pomaže bolje shvatiti kakav mir Isus donosi – to nije neki nametnuti mir, to nije primirje koje se dogovara u ratnim sukobima, to nije rezultat nekih ljudskih kompromisa“ ili međusobnog podnošenja radi mira u kući. Kako piše u poruci, „mir nije rezultat naših ljudskih kompromisa, nego plod našega izmirenja s Bogom (usp. Ef 2,16)“. Taj mir je očitovanje Božje slave u njegovoj prisutnosti među ljudima, pojasnio je o. Hontić.

Taj mir mogu posvjedočiti osobe koje žive u bratstvima ili sestrinstvima – poput Isusa koji je živio u zajednici s apostolima – izgrađujući Kraljevstvo Božje na zemlji. Stoga su redovničke zajednice prva mjesta mira, ustvrdio je.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, fra Miljenko je rekao da postoje mnogi izazovi miru unutar samih zajednica, koji je potreban da bi za druge mogle biti oaze mira. „Članovi naših zajednica dolaze iz svijeta u kojemu svi živimo i znamo kakav je. Često su velike napasti: individualizam, egoizam, osrednjost, površnost. Sve su to situacije koje su zahvatile i naše obitelji te je potrebno na tomu poraditi.“ Već u početnoj formaciji mladoj osobi treba pomoći da se ispravno usmjeri, da ne traži svoju korist i interes, nego da se otvori Gospodinu da ju može voditi, naglasio je.

Dopredsjednik HRK također je istaknuo ulogu redovništva u čitanju znakova vremena, na što upućuje i Biskupska sinoda o sinodalnosti u Sažetom izvješću prvoga zasjedanja: „Ne jednom je posvećeni život bio prvi koji je uočio promjene u povijesti i shvatio pozive Duha: i danas Crkva treba njegovo proroštvo.“

U mnogim krajevima, pogotovo onima u kojima vladaju razni sukobi, često su ta mjesta bila mjesta susreta gdje su se nerijetko susretali predstavnici zaraćenih strana – dodao je fra Miljenko.

Zaključio je da su stoga ove godine željeli poručiti da je, počevši od svjedočenja redovnika i redovnica, i danas moguće živjeti istinski mir.