Vijesti - Fra Jure Šarčević o stanju redovništva u Hrvatskoj

U povodu Dana posvećenoga života o stanju i perspektivama hrvatskoga redovništva za Glas Koncila govoreio je predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević, OFMCap.

Kriza zvanja nije toliko zahvatila naše redovništvo kao u nekim zapadnim i nama susjednim zemljama. No to ne vrijedi jednako za sve zajednice. Osim relativno visoke životne dobi, što je više-manje stvarnost svih naših zajednica, neke ipak osjećaju velik nedostatak novih zvanja, dok druge, unatoč različitim otežavajućim okolnostima, ipak imaju lijep broj novih zvanja, i to gotovo stalno. Osim toga, naš narod cijeni redovnice i redovnike i njihov rad, što možda nije slučaj u mnogim drugim zemljama, posebice u sjeverozapadnoj Europi, ističe fra Jure Šarčević, te sve to zorno potkrjepljuje brojkama.

Tako ističe, da prema posljednjim statistikama iz 2014. u Hrvatskoj ima 1037 redovnika i 3269 redovnica, sveukupno 4306. U usporedbi sa stanjem od prije 10 godina, samo su tri redovnika manje, a manje je 297 redovnica.

O djelovanju, odnosno prisutnosti redovništva u današnjem društvu, Šarčević podsjeća kako je više od polovine sveukupnog redovništva u Hrvatskoj angažirano u društvenim djelatnostima poput dječjih vrtića, bolnica, škola, Caritasa. Prema statistici od prije nekoliko godina, gotovo je 2500 zaposlenih redovnica u vrtićima, bolnicama, vjeronauku u školi, Caritasu i mnogim drugim crkvenim i društvenim službama.

Fra Jure Šarčević je mišljenja kako bi redovništvo trebalo biti puno više prisutno u sredstvima društvenoga i crkvenoga priopćavanja. To je područje o kojemu uvelike ovisi i slika redovništva i slika Crkve u društvu kao cjelini, ističe predsjednik Konferencije, te podsjeća kako je nedavno preminuli fra Mirko Mataušić „kao revni pregalac pokazivao kako bi valjalo u medijima danas raditi". U razgovoru je predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica posebno istaknuo važnost jačanja svijesti u redovničkim zajednicama da je ulaganje u obrazovanje, odgoj i cjelokupnu izgradnju daleko najvažnije ulaganje.

Osvrćući se na neke senzacionalističke napise o imovini Crkve, pa tako i redovničkih zajednica, Šarčević ističe da smatra da u Hrvatskoj nema bogatih redovničkih zajednica. Više-manje sve žive skromno. No, ističe kako su redovničke zajednice u svojevrsnoj prednosti, pa ono što imaju je zajedničko, a onda svi imaju, ali skromno. Većina redovničkih zajednica ima dovoljno sredstava za normalan život i za uzdržavanje svojih članova, no kad je riječ o većim poduhvatima,obnovi ili gradnji potrebna je pomoć sa strane.

Na pitanje koliko od novca koji država prema ugovoru daje Crkvi, Šarčević pojašnjava kako se radi uistinu o simboličnom iznosu, tj. 700 kuna godišnje po redovnici/redovniku.

Kad se govori o imovini valja istaknuti da gotovo nema redovničke zajednice koja nema potraživanja za svojom oduzetom imovinom, a povrat ide sporo. Govoreći pak o samoj Godini posvećenog života, fra Šarčević je rekao kako su redovnici zahvalni papi Franji što je proglasio ovu godinu. Očito je njegova želja da redovnici pokrenu obnovu Crkve, poput nekoć sv. Franje i sv. Dominika ili kao u vrijeme poslije Tridentskoga sabora.

No, da ne bi sve ostalo na slavljeničkoj razini, potrebno je da redovnice i redovnici obnove svoj osobni susret s Isusom Kristom i kroz molitvu, da ražare plamen vlastite karizme vodeći računa o potrebama najugroženijih kategorija ljudi, da ponovno otkriju ljepotu posvećenoga života i budu spremni poći onako kamo nitko drugi neće, jer će samo tako moći biti radosni proroci i navjestitelji neprolazne novosti i okrjepljujuće radosti evanđelja, poručio je fra Jure Šarčević. (ika)