Vijesti - Gostovanje Roberta Kurbaše na korizmenoj tribini u samostanu hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj
Gostovanje Roberta Kurbaše na korizmenoj tribini u samostanu hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj
![Gostovanje Roberta Kurbaše na korizmenoj tribini u samostanu hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj Gostovanje Roberta Kurbaše na korizmenoj tribini u samostanu hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj](/images/made/images/uploads/Gostovanje_Roberta_Kurbase_na_korizmenoj_tribini_u_samostanu_hercegovačkih_franjevaca_u_zagrebačkoj_Dubravi_(3)_360_240_80_s_c1.jpg)
Objavljeno: 28. 02. 2020 - 19:25
Gost prve tradicionalne korizmene tribine koje se održavaju u samostanu hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj Dubravi (Avenija Gojka Šuška 2) bio je Robert Kurbaša, kazališni glumac koji je razgovarao s novinarom Glasa Koncila Ivanom Taševom. Kurbaša je govorio o kršćanskim vrijednostima u svijetu umjetnosti te je započeo izvedbom iz monodrame Ispit savjesti koja poziva na produbljivanje vrednota.
Na pitanje ima li u hrvatskim kazališnim kućama mjesta za kršćanske vrijednosti, Kurbaša je objasnio kako danas prevladava “estetika šoka”, koja izjednačava umjetnost sa šokom, dok je katarza tek u drugom planu. Sve je važnije od gledatelja, pisca, na koncu i od glumaca koji bi trebali činiti sve što se od njih traži, otklanjajući moral i etiku kao kočnice kreativnosti. “Kao glumac, osjećam se žrtvom tog i takvog sustava“, rekao je Kurbaša.
Kurbaša je spomenuo Laudato TV kao platformu preko koje se u kulturi može činiti dobro. Ipak, takav se projekt uglavnom ignorira. Zlo je zanimljivije od dobra. “Imao sam jednog profesora koji je problematizirao pojam zla u okviru scenske umjetnosti. Zlo je scenski privlačno. Svetac je u sebi, on miruje, na oko nije zanimljiv. Ali čovjek koji se rađa kao tabula rasa mora doći do stadija u kojem će ga svetost privlačiti. Njega zanima đavao, koji radi probleme (…).”
U društvu dvojakih kriterija i bez granica umjetničke slobode Crkva treba koristiti umjetnost kao vlastiti medij. Kurbaša tvrdi da se dosada učinilo premalo. “Treba se umrežiti, treba djelovati. Propust je za mene, u ovoj životnoj fazi, možda i najveći grijeh”.
Ipak, ima razloga za optimizam. Uzevši za primjer prve kršćanske svece, Kurbaša je naglasio kako ćemo pobijedivši strah od smrti moći živjeti kroz Kristov nauk. Kršćanin u ovom svijetu mora opstati boreći se vlastitim idealima.
Tematika tribine nadahnuta je knjigom “Benediktova opcija” u kojoj autor Rod Dreher promišlja probleme postkršćanskoga svijeta i kao primjer ispravnoga djelovanja navodi svetoga Benedikta, a osim o kulturi, u idućim će se tribinama progovoriti o demografiji, obrazovanju, zaštiti života i ekonomiji.
Split, 20. - 21. rujna 2024.
Dubrovnik, 21. rujna 2024.
Zagreb, 27. - 28. rujna 2024. (Crkva Sv. Mati slobode, don Petra Šimića 1)
Rijeka, 5. listopada 2024.
Đakovo, 5. listopada 2024.
Tema: Ususret Svetoj godini: pomireni s Bogom i međusobno
9. - 10. listopada 2024.
Samostan Karmelićanki Božanskog Srca Isusova (Vrhovec 29, Zagreb)
Đakovo, 11. - 13. listopada 2024.
Tema: Ususret Svetoj godini - u molitvi, pokori i djelima milosrđa
Voditelj: br. Jakov od Križa (Milić) OCD
Prijave do: 11. rujna 2024.
7. - 9. ožujka 2025.
Duhovni centar Biskup fra Paškal Buconjić (Potoci 1, Mostar, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Dominika Anić SSFCR
Prijave do: 7. veljače 2025.
29. ožujka – 5. travnja 2025. (Pastoralni centar sv. Vinka Paulskog, Novigrad na Dobri 17, Duga Resa)
Voditelj: p. Mirko Nikolić SJ
Prijave do: 28. veljače 2025.
9. – 11. svibnja 2025.
(Franjevački samostan, Košljun)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Krista Mijatović SCSC
Prijave do: 9. travnja 2025.
16. – 18. svibnja 2025.
(Kuća molitve - Masna Luka, Park Blidinje, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: o. Mirko Nikolić SJ
Prijave do: 16. travnja 2025.
30. svibnja - 1. lipnja 2025.
Duhovni centar Biskup fra Paškal Buconjić (Potoci 1, Mostar, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Dominika Anić SSFCR
Prijave do: 30. travnja 2025.