Vijesti - Kako zaustaviti iseljavanje iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Na 49. Plenarnoj skupštini Hrvatske redovničke konferencije održanoj u Zagrebu 18. i 19. listopada 2017. prvog dana Plenuma predavanje na okvirnu temu "Kako zaustaviti iseljavanje iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske" održali su prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. fra Ivan Šarčević sa Franjevačke teologije u Sarajevu.

Predavanja prof. Akrapa u sažetku donosimo u nastavku.

Iseljavanje iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine – kako zaustaviti?
Dr. sc. Anđelko Akrap

Profesor Akrap predstavio je redovničkim poglavarima i poglavaricama pregled demografskih podataka za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu uspoređujući ih s podatcima na europskoj i svjetskoj razini.

Hrvatska

Najprije je iznio podatke za Hrvatsku od druge polovice 20. stoljeća, vrijeme koje su obilježila dva jaka loma u socijalnim i gospodarskim strukturama.

Govoreći o razdoblju od 50-ih do 70-ih godina naveo je stihijski transfer seoskog stanovništva koji veličinom ima značajke “biblijskog egzodusa”. Zatim klasni pristup pri provođenju mjera socijalne politike (Prava iz socijalne i zdravstvene politike usmjerena na radništvo). Govoreći o Baby boomu istaknuo je da u Hrvatskoj on kraće trajao nego u zapadnih kapitalističkim zemljama. To razdoblje obilježili su i veliki prostori zahvaćeni depopulacijom i ubrzanim snižavanju nataliteta, sužavanje prostora razvoja i proizvodnje ”viška stanovništva”.

Govoreći o propadanju i promjenama političkog i gospodarskog sustava u 1990-ima naveo je da je se tada intenziviran trend  ukupne i prostorne depopulacije, da nema dugoročne strategije gospodarskog i u sklopu toga demografskog razvoja te da se provodi model centraliziranog razvoja.

Govoreći o stanovništvu Hrvatske danas naveo je činjenice ubrzanog pada ukupnog broja stanovnika i velikog prostora koji je ostao bez stanovništva ili sa starijim stanovništvom. Od 1991. do 2016. veći je broj umrlih nego živorođenih za – 223.478 što za posljedicu ima radikalno smanje broja mladih, a porast broja starijih (65+).

Govoreći o kretanju ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj 1991. – 2017. naveo je činjenice pada ukupnog broja stanovnika s 4,5 milijuna na 4,05 milijuna ili za oko 450 tisuća (10%), potom pad broja mladih (0-14 god.) s 888 tisuća na oko 600 tisuća ili za 288 tisuća (33%) što je manje za oko 9600 razreda s 30 učenika. Smanjenje radnog kontingenta (15-64 god.) je s oko 3,0 na 2,6 milijuna ili za 400 tisuća (13%). Porast broja stanovnika u dobi 65 i više god. s oko  584 tisuće na 823 tisuće ili za 239 tisuća (41%).

Profesor je potom predstavio prirodno kretanje broja stanovnika u Hrvatskoj po županijama s zaključkom da su danas sve županije s negativnim prirodnim prirastom.

Bosna i Hercegovina

Govoreći o osnovnim demografskim trendovima u Bosni i Hercegovini najprije je naveo broj Hrvata u Bosni i Hercegovini između 1991. i  2016. godine. Predstavio je podatke po entitetima i nad/biskupijama koji u konačnici iznose da je u Bosni i Hercegovini broj Hrvata 1991. godine iznosio 812.256, 2016. godine 390.241 što čini razliku od – 422.015, odnosno - 51,95%.

Predstavljajući ukupan broj vjernika utvrđen na temelju blagoslova kuća i stanova krajem određene godine naveo je donje podatke.

(Na ovu brojku trebalo bi dodati još maksimalno do 5% oni katolika-Hrvata  koji nisu primili svećenika u kući ili stan jer nisu vjernici ili iz nekog drugog razloga.)

Potom je predstavio donje podatke o krštenjima i sprovodima u nad/biskupijama u Bosni i Hercegovini. (Izvor podataka su nad/biskupski ordinarijati u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru te Biskupska konferencija BiH.)

Preduvjeti za demografsku revitalizaciju

Govoreći o preduvjetima za demografsku revitalizaciju naglasio je potrebno suglasje poduzetnika, političkih elita i društva u cjelini. Kao ključne mjere za povećanje fertiliteta u Hrvatskoj naveo je: smanjenje rada na određeno vrijeme, bolja stambena politika, bolje usluge za djecu i smanjenje/kompenzaciju troškova za podizanje djece. Demografska politika je sastavni dio ukupnog i prostornog razvoja.

Projekcije stanovništva OUN do 2051. i 2100.

Govoreći o projekcije stanovništva OUN do 2051. i 2100. ilustrirao je podatke po kontinentima i nekim odabranim državama. U svijetu će stanovništvo 2015. godine biti 7.349.472.000, 2050. godine 9.725.148.000, a 2100. godine 11.213.317.000. Promjena 2050/2015. je 32%.