Vijesti - O. Marko Rupnik sa svojim timom završava mozaik iza krstionice u solinskoj bazilici

Jedan od najpoznatijih svjetskih sakralnih umjetnika, isusovac o. Marko Rupnik, sa svojim je timom od dvadesetak ljudi iz svoga "Centra Aletti" ovih dana (od 8. do 13. veljače) ponovo u Solinu kako bi završio mozaik iza krstionice u solinskoj bazilici Svete Obitelji.

„Izvanredan je događaj da jedna lokalna Crkva shvati da je temeljni element vjere sakrament krštenja i da se na uspomenu krštenja hrvatskog naroda napravi bazilika u kojoj će glavno mjesto imati krstionica. To je izrazito važno za duhovnost kršćanske zajednice i narodne svijesti. Sakramenti su identitet Crkve“, kazao je o. Rupnik dodavši da je površina mozaika iza krstionice 231 metar kvadratni, a prikazivat će svih sedam sakramenata. Mozaik će se vezati s mozaikom u apsidi koji predstavlja nebeski Jeruzalem.

Podsjetimo, u središtu impozantnog mozaika je Isus Krist Pantokrator, a sa strane su mu Gospa i sv. Ivan Krstitelj. Potom ga okružuju sv. Josip, sv. Petar i sv. Pavao, evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan, salonitanski mučenici i splitski zaštitnici sv. Dujam i sv. Staš, sv. Jeronim Dalmatinac, sv. Lucija, sv. Cecilija, sv. Ivan Zlatousti, sv. Grgur Nazijanski, sv. Frane Asiški, sv. Klara, sv. Terezija – Benedikta od Križa, sv. Ivan Pavao II., sv. Majka Terezija, sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska, bl. Marija Propetog Isusa Petković i bl. Ivan Merz. Izbor svetaca oko Pantokratora predstavlja opću, hrvatsku i lokalnu, dalmatinsku Crkvu. A Dalmaciju, kao tradicionalni ‘kalež’ predstavlja i bukarica koju je o. Rupnik izradio na mozaiku. Dalmaciju, kaže o. Rupnik, predstavljaju boje i brački kamen.

U oltaru, monolitu od bračkog kamena “sv. Petar” teškom osam tona, s prednje strane je križ s ugrađenom relikvijom svetog Dujma i kad se promatra sprijeda, točno iznad nje je rana na Kristovu boku, križ oko Isusove glave i kalež spasenja, sve u crvenoj boji. U nadbiskupski palij svetoga Dujma na mozaiku ugrađen je kamenčić s bazilike na Manastirinama gdje je bio njegov grob i još jedan sa salonitanskog baptisterija. Lik blaženog Alojzija Stepinca je s desne strane u reljefu, s relikvijom njegova tijela i kardinalskog solidea (kapice) koju je kardinal Franjo Kuharić poklonio solinskoj župi 1976. godine. S lijeve strane je svetohranište, zamišljeno kao stup spasenja, a s desne oktogonalna krstionica koja oblikom podsjeća na Višeslavovu krstionicu, ali i na splitsku katedralu.

Freske na zidovima u toplim tonovima i plavoj boji prikazuju povijest spasenja; osnova svega su Božje ruke iznad Posljednje večere, a dubokom simbolikom prikazani su izlazak iz egipatskog ropstva, četrdesetogodišnje lutanje Izraelaca po pustinji, priča o Kajinu i Abelu, pa Adamu i Evi koji jednom rukom uzimaju plod sa Stabla spoznaje dobra i zla… Tu su i slavenski apostoli Ćiril i Metod.

O. Marko Rupnik, slikar, kipar i teolog, radio je po cijelom svijetu, pa i u Vatikanu, Fatimi i Lurdu, a posebno mu je nadahnuće sakralna umjetnost kršćanskog istoka. „Sav naš rad prožet je molitvom, zajedništvom i ljubavlju. Sabrani smo od različitih nacija, ima nas i katolika i pravoslavaca, a dišemo jedan za drugoga. Pokazujemo kako se u Crkvi s ljubavlju može raditi za Crkvu“, rekao je o. Rupnik. Govoreći o životu u Kristu kazao je: „Navikli smo se živjeti ispred Krista, iza Krista a ne u Kristu. Tragedija naše vjere je da smo kroz protekla stoljeća zaboravili da je Bog Otac. Čovjek se plaši Boga, a Bog je milosrdni Otac“. Nakon što završe mozaik iza krstionice, planiraju još izraditi kapelicu Božje Riječi i jaslice.