Vijesti - Odnos komunističkog režima prema sestrama milosrdnicama

Što je i kakav je bio komunistički režim, može se iščitati i na temelju povijesnih činjenica njihova odnosa prema Katoličkoj Crkvi. Na svojoj su koži to ponajbolje osjetile sestre milosrdnice od 1945. do 1952., o čemu piše s. Veronika Mila Popić.

U djelu znakovita naziva Milosrđe otkupljuje mržnju otisnuta je proširena verzija doktorske disertacije s. Veronike pod nazivom Odnos jugoslavenskog komunističkog režima prema Družbi sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog – Zagreb od 1945. do 1952. godine, što je ujedno i podnaslov knjige ispisane na 341 stranici. Nakladnik djela objavljena 2021. u biblioteci Analecta Croatica christiana je Kršćanska sadašnjost u suizdanju s Družbom sestara milosrdnica Svetog Vinka Paulskog Zagreb, prenosi Katolički tjednik.

Kako piše u predgovoru, riječ je o knjizi koja je plod sustavna i dugotrajna rada na ovoj temi, a „koje je kao priprava započinjanja biskupijskoga postupka beatifikacije uključivalo istraživanje života i smrti sestre Žarke Julijane Ivasić, milosrdnice, strijeljane u Gospiću 1946.“. U istom se kontekstu može otkriti poveznica naslova sa sestrama koje je utemeljio Sv. Vinko Paulski. „Poslanje milosrđa u razdoblju prodora ‘kulture smrti’, tijekom vremena komunističke represije, stavilo je njihovo zvanje na vagu onih kojima je uteg bio stav ‘pokloniti se ili ukloniti’, što bi u kontekstu poslanja milosrdnice značilo zamijeniti caritas humanitarnim djelovanjem – postati možda kvalitetna radnica, ali ne i svjedočka poslužiteljica evanđeoskih vrijednosti“, objašnjava se kao smjerokaz stradanja koje je Družba sestara milosrdnica pretrpjela od komunista zbog svoje razgranate predratne i ratne odgojno-prosvjetne i zdravstveno-karitativne djelatnosti.

Stoga čitatelj može na ovim stranicama dobiti potpuniju spoznaju totalitarističkoga režima i razdoblja tijekom koga su sestre milosrdnice, kao i Katolička Crkva u cjelini, pretrpjele progon sličan onomu iz prvih kršćanskih vremena koje je bilo obilježeno progonima, zatvaranjima te istinskim mučeništvom.

Djelo, čiji su recenzenti dr. Miroslav Akmadža i dr. Mario Jareb, podijeljeno je na šest poglavlja kojima prethode predgovor i uvod, a na kraju se donosi zaključak.
Želeći na znanstveni način ocijeniti način odnosa komunističke vlasti prema Družbe te doći do stvarnih pokazatelja represivna stava vlasti prema istoj – koji se očitovao u promjeni naravi njezine djelatnosti i promjeni nekih dotadašnjih oblika njezina života – s. Veronika služila se kritičkom raščlambom dostupna arhivskog gradiva i objavljenih izvora, novina, časopisa te historiografskih radova. Sve je razradila kroz naslove: Državna represija prema članicama Družbe; Oduzimanje Družbine imovine; Onemogućavanja Družbina prosvjetnog djelovanja u Federalnoj državi/Narodnoj Republici Hrvatskoj; Zabrana djelovanja u redovničkom odijelu članicama Družbe; Ostali oblici represije prema članicama Družbe i Promjene u brojčanom stanju.

Što je sve u promatranom razdoblju 1945. – 1952. pretrpjela ova Družba, ilustrira podatak da su pod nekim oblikom represije na području bivše Jugoslavije bile 93 milosrdnice: u NR Hrvatskoj 44 (šest ih je ubijeno); u NR BiH 43; u NR Srbiji šest. A samo u BiH putem tzv. agrarnih reformi i kolonizacije ovoj je Družbi oduzeta 21 zgrada. Uz to, broj milosrdnica znatno je opao te je od 1 923 iz 1945. sveden na 1 638 u 1952. godini.

Osim mnoštva podataka koji sežu puno dalje od kvantitativna nabrajanja, vrijednosti ovoga djela doprinosi i 21 slikovni prilog u kojima se mogu pronaći fotografije: institucija koje su pripadale Družbi, sestara milosrdnica koje je ubio komunistički režim, sestara na radnom mjestu te faksimili povezani s pojedinim slučajevima. „Osobit način stradanja jednog ženskog ogranka institucionalne Crkve moći će poslužiti i kao ogledni primjer za istraživanje i analizu položaja ostalih ženskih redovničkih družbi u vrijeme komunističke vlasti u promatranom razdoblju“, zaključuje autorica.

S. Veronika Mila Popić, milosrdnica, članica Provincije Majke dobroga savjeta Rijeka, rođena je 1976. u Zagrebu. Nakon Opće gimnazije u Puli završila je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

U Družbu sestara milosrdnica stupila je 1998. te doživotne zavjete položila u Rijeci 2006.

Magisterij iz kršćanske duhovnosti postigla je 2004. u Londonu na Heythrop Collegeu, a studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu okrunila je 2016. obranom doktorske disertacije.