Vijesti - Održan XXI. redovnički dan u Franjevačkom samostanu u Visokom

U organizaciji Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine (KVRPP BiH) održan je u subotu, 1. rujna 2018., u Franjevačkom samostanu sv. Bonaventure u Visokom XXI. redovnički dan na kojem su sudjelovali svi provincijalni poglavari i provincijalne poglavarice zajednica sa sjedištem u BiH te redovnici i redovnice iz sedam zajednica s provincijalnim sjedištem izvan BiH, ukupno 250 sudionika. Redovničkom je skupu također nazočila predsjednica Hrvatske redovničke konferencije s. Ana Marija Antolović, ASC.

Otvarajući skup dr. fra Miljenko Šteko, predsjednik KVRPP BiH i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, zaželio je okupljenim redovnicima i redovnicama dobrodošlicu te istaknuo: „Ovom prigodom želim izraziti priznanje i zahvalnost za sve što jeste i što činite na ovome našem redovničkom ozemlju Bosne i Hercegovine. Nastavite stvarati i graditi ozračje susreta, zajedništva i širokogrudne radosti.“ 

Sudionike je, uime članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pozdravio banjalučki pomoćni biskup Marko Semren zahvaliviši pritom na „suradnji i odgovornosti za dobro mjesne i opće Katoličke Crkve te konkretnog čovjeka“. 

Uime domaćina nazočne je pozdravio gvardijan fra Franjo Radman. U svom obraćanju izrazio je radost što se ovogodišnji Redovnički dan održava u visočkoj franjevačkoj zajednici te kazao kako je svaka od naših zajednica oslonjena na decenije postojanja i djelovanja. Iako na bogatu tradiciju nastavljamo svoj život i rad, danas smo ipak pred neobičnim izazovima, istaknuo je fra Franjo te napomenuo da dijeli s prisutnima bojazan da bi nas realnost Bosne i Hercegovine i suočavanje s izazovima koje nosi sutrašnjica mogli zateći nespremne. Stoga su „ovakvi naši susreti, formalno-neformalni, prigoda su da se iznova pitamo: Što nam je činiti? Kakve su nam perspektive? Kako krenuti u nutarnju obnovu zajednica i njezinih članova? Kako odgovoriti na potrebe suvremenog čovjeka?“ 

Skup je moderirala s. M. Julijana Djaković, provincijalna poglavarica milosrdnica Sarajevske provincije. Predavanje pod naslovom Duhovna zvanja u suvremenom svijetu – izazovi i perspektiveodržao je mr. sc. don Damir Stojić, SDB.

Don Damir je svoje predavanje podijelio u dva dijela. U prvom djelu govorio je o iskustvu rada s mladima u svojoj salezijanskoj provinciji te kazao da su oni kao zajednica analizirali uzroke porasta duhovnih zvanja i zaključili kako je to rezultat onoga na što je pozvana svaka redovnička zajednica: živjeti svoju karizmu i nadahnjivati se na liku utemeljitelja, biti fizički prisutan i zajednički raditi s mladim naraštajima. Posvjedočio je da salezijanska zvanja niču iz oratorija u kojima se mladi okupljaju i druže. Za primjer je Stojić naveo don Ivana Bosca koji je znao da pastoral mladih mora biti pokretač duhovnih zvanja i da se rad u pastoralu zvanja i pastoralu mladih prožimaju i nadopunjuju. Cilj je svakog pastorala mladih usmjeravanje mladih da se ostvare i otkriju Božju volju u svom životu. 

Drugi dio predavač je posvetio govoru o razlučivanju zvanja svećeničkih i redovničkih kandidata i kandidatica u tijeku formacije. Na početku je citirao papu Benedikta XVI., koji je 2009. u svom govoru Pontifikalnom vijeću za Južnu Ameriku govorio o odgoju i formaciji svećeničkih kandidata te rekao da bi razdoblje formacije trebalo biti vrijeme dubinskog dijaloga s Kristom, ali je također dodao kako razlučivanje zvanja pripada odgojiteljima, iako se često smatra kako je to prvenstveno kandidatova zadaća. Dakle, razlučivanje je obostranu, ali veću odgovornost ima Crkva, odnosno odgojitelji, koji moraju biti zreli za tu ulogu. 

U tom duhu, razdoblje formacije treba biti vrijeme kada će se kandidat duboko ukorijeniti u Kristu te će se navikavati i učiti da je Crkva njegov dom. U suprotnom se previše stavlja naglasak na subjektivno i trenutno raspoloženje kandidata te na njegove emocije, a već papa Pijo XI. svojoj enciklici Ad Catholici Sacerdotti piše da se dokaz za zvanje ne može svesti na subjektivne osjećaje nego na ispravnu nakanu kandidata zajedno s fizičkim, intelektualnim i moralnim kvalitetama. Vrijeme formacije trebalo bi biti razdoblje predanja i opredjeljenja za postizanje cilja. O tome je pisao i sv. Toma Akvinski u svome djelu Summa Theologiae(ST IIA – IIAE, q. 189, a.10). On kaže da kandidat ne bi smio potrošiti puno vremena razmišljajući je li pozvan. Pritom navodi primjer sv. Petra i Andrije koji su odmah ostavili svoje mreže kako bi slijedili Isusa. Toma Akvinski čak tvrdi da je iskustvo osjećaja pozvanosti ustvari potvrda izabranja. 

Stoga, vrijeme formacije treba biti obilježeno zajedničkom pretpostavkom da kandidat ima zvanje, a ne s lažnom otvorenošću za druga zvanja dok se priprema za služenje Gospodinu. Naše bogoslovije i kuće formacije trebaju biti ispunjene kandidatima koji nisu došli samo razlučiti jesu li oni za svećenike i redovnike, nego s onima koji ostvaruju svoje odluke jer žele biti autentični učenici i misionari Isusa Krista. Zato bi povjerenici za zvanja i odgojitelji trebali priopćiti mladima tu istinu izabranja te ih nesebično pratiti na putu otkrivanja dubine redovničkog poziva. 

U završnom je dijelu je don Damir predložio neke znakove, odnosno poticajna pitanja duhovnoga rasta za kandidate, ali i već postojeće redovnike i redovnice:

• Koliko vidimo Božju prisutnost u drugim ljudima i događajima?
• Koliko oživljujemo krepost ljubavi?
• Koliko imamo svetu mržnju prema grijehu?
• Koliko mrzimo svoje grijehe više nego tuđe?
• Koliko je u nama poniznosti i skromnosti?
• Koliko i kako molimo?
• Koliko nastojimo oko moralnog života i razboritosti?
• Koliko je naše srce nepodijeljeno?
• Koliko imamo ljubavi prema Crkvi i sakramentima te duboku čežnju za spasenjem duša? 
• Pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, Majci svega stvorenja.

Nakon predavanja uslijedila je vrlo zanimljiva rasprava, a zatim stanka. Prije mise bila je prigoda za sakrament pomirenja. 

Misu je u samostanskoj crkvi predslavio biskup Semren u suslavlju 25 svećenika. Mons. Semren je također izrekao homiliju. Za vrijeme euharistijskog slavlja skladno je pjevao zbor bogoslova Franjevačke provincije Bosne Srebrene pod ravnanjem fra Emanuela Josića.

Nakon objeda je bilo organizirano razgledavanje prvog franjevačkoga samostana sv. Nikole iz 13. stoljeća na području Mile (Arnautovići), a zatim su sudionici mogli razgledavati franjevačku crkvu u Visokom, etnografski muzej, razne zbirke i druge zanimljive sadržaje te čuti o povijesti visočkoga samostana i gimnazije  Potom je organiziran prigodni kulturno-rekreativni program u kojem su sudjelovali sjemeništarci uz dva kratka filma i fra Mirko Majdandžić sa svojom glazbenom pratnjom.

Na završetku programa sudionicima se obratila predsjednica Hrvatske redovničke konferencije s. Ana Marija Antolović izrazivši radost i zahvalnost što je mogla biti dionica skupa koji povezuje redovništvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Oko 17 sati, uz prigodne riječi zahvale, skup je zatvorila dopredsjednica KVRPP BiH s. Kata Karadža.