Vijesti - Održana 49. plenarna skupština Hrvatske redovničke konferencije

Izbor regionalne poglavarice Klanjateljica Krvi Kristove Regije Zagreb s. Ane Marije Antolović za novu predsjednicu te predavanja o iseljavanju iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine sukus su dvodnevne 49. plenarne skupštine Hrvatske redovničke konferencije (HRK), održane 18. i 19. listopada u franjevačkom samostanu u zagrebačkoj Dubravi.

Uz predsjednicu s. Antolović za dopredsjednika je izabran provincijal Hrvatske dominikanske provincije o. Slavko Slišković. Skupština je izabrala i četiri člana vijeća: provincijala Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa o. Srećka Rimca, provincijala Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša fra Ivu Martinovića, provincijalnu glavaricu Kćeri Božje ljubavi s. Gordanu Igrec te provincijalnu glavaricu Hrvatske provincije uršulinka Rimske unije s. Kseniju Leko. Predsjednica, dopredsjednik i članovi vijeća izabrani su na trogodišnji mandat.

Prvi dan skupštine u srijedu 18. listopada održan je, prvi put, s članovima Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH predvođenima predsjednikom fra Miljenkom Štekom.

»Za novo vino nove mješine«

Pozdravnu riječ uputio je predsjednik Vijeća HBK-a za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života gospićko-senjski biskup dr. Zdenko Križić. Upozorio je da tema iseljavanja bolno pogađa hrvatski narod u obje zemlje, s ozbiljnom prijetnjom za budućnost naroda. »Znamo da je Crkva, kao i naše redovništvo, jako ograničenih mogućnosti da sadržajnije doskoči tomu teškomu problemu, ali ako se može učiniti i nešto malo u suprotstavljanju toj prijetnji, bio bi ozbiljan grijeh to propustiti«, naveo je biskup Križić. Istaknuo je i da ima mnogo izazova i nesnalaženja u traženju novih putova u življenju i svjedočenju vlastite karizme. Rekao je da se od Drugoga vatikanskoga koncila sluša stalan poziv na obnovu redovničkih instituta, iz čega se može iščitati da obnova još nije dovršena. Podsjetio je da i novi dokument Kongregacije za posvećeni život »Za novo vino nove mješine« želi poticaj za ostvarivanje dvaju ciljeva: očuvati u vjernosti viziju i projekte utemeljitelja te svetost i djela posvećenoga života ponuditi na nov način današnjemu vremenu. »Je li zbilja ono što nudimo piti uvijek novo i dobro vino ili je to samo neko razvodnjeno vino? Što se događa u mješinama našega posvećenoga života: je li u tim mješinama dobro vrenje koje dovodi do zrelosti dobroga vina?«, zapitao je gospićko-senjski biskup.

Naveo je da se ne smije biti pesimistom te da hrvatsko redovništvo mora biti ponosno na učinjeno u Crkvi i hrvatskom narodu.

Dosadašnji predsjednik HRK-a fra Jure Šarčević, koji je podnio i izvješće o godišnjem radu, uz posebne pozdrave sudionicima iz BiH, upozorio je na poteškoće smanjivanja broja duhovnih zvanja i ostale izazove s kojima se osobe posvećenoga života suočavaju u domovini i inozemstvu. Među planovima za budućnost istaknuta je daljnja pastoralna skrb za članove i članice konferencije, daljnja medijska promidžba redovništva, novo sjedište HRK-a i promišljanje kako odgovoriti na konformizam i posvjetovnjenje redovnika.

Crkva ima odgovornost na dugi rok

U prvom predavanju »Kako zaustaviti iseljavanje iz Hrvatske i BiH« dr. Anđelko Akrap s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu naveo je da su preduvjeti ostanka obitelji sigurna zaposlenost i stan te da je potrebno suglasje poduzetnika, političkih elita i društva u cjelini. Populacijska politika mora biti pronatalitetna, zatim imigracijska u skladu s potrebama tržišta rada, a nužna je i politika ravnomjernoga razvoja u prostoru, dodao je predavač. Upozorio je na pesimistične projekcije broja stanovnika u Hrvatskoj i Europi 2050. i 2100. godine. Tako bi Hrvatska za trideset i tri godine mogla imati 3,554, a 2100. samo 2,615 milijuna stanovnika. U projekcijama velik rast bilježi Francuska sa sadašnjih 64,395 milijuna stanovnika broj bi u sljedećih osam desetljeća mogao porasti za dvanaest milijuna. Naznačio je da ne postoji opasnost od prenapučenosti Afrike i planeta, a za razliku od kratkoročnosti političkih razmišljanja, Crkva ima odgovornost na dugi rok.

Drugo je predavanje prof. dr. fra Ivan Šarčević s Franjevačke teologije u Sarajevu započeo primjedbom da je osnovna škola u Pleternici u vrijeme njegova školovanja imala sedam, a danas samo jedan razred. Naznačio je da se u jednom od gorućih problema migracija, prisilnih i dobrovoljnih seljenja, uz pitanja sigurnosti, granica i identiteta, na pitanju useljavanja i odnosa prema strancima dobiva ili gubi vlast, što u konačnici uzrokuje naglo mijenjanje političkih odnosa i čitavih društvenih poredaka. Predavač je detaljno sociološki razlagao kompleksan problem iseljavanja, a ponudio je i tumačenje iz »knjige stranaca i došljaka« - Biblije.

Analizirajući napaćeno životno djelo proroka Jeremije, ponudio je dr. Šarčević dvanaest pastoralnih smjernica i vizija u suvremenom trenutku dviju država. Naveo je da nikada ne treba smesti s uma da je Bog gospodar povijesti i pojedinca, naroda i narodâ te da se Bog ne izjednačava ni s jednom politikom, vladarom, nacijom i(li) kulturom. »U otuđujućim uvjetima sigurnost vlastitoga dostojanstva dolazi iz vjere u Boga«, istaknuo je dr. Šarčević treću i sve ostale smjernice: svi su ljudi jednaki; mjesna i univerzalna Katolička Crkva, obitelj naroda, jezika i kultura; solidarnost s rizikom; kritična lojalnost prema vlastima i poglavarima; suočavanje s lažnim prorocima; ne umirivati proročku riječ; biti blizu vjernicima i ostati usred naroda; ne gasiti nadu povratka i novi savez u novoj ili staroj zemlji.

Nakon rasprave o institucionalnoj odgovornosti, kao i modelima pomaganja migrantima i izbjeglicama, misno slavlje u samostanskoj kapeli predvodio je biskup Križić.

Drugoga dana plenuma, u četvrtak 19. listopada, voditelji povjerenstava podnijeli su izvješća o radu, nakon čega su imenovani novi voditelji i članovi povjerenstava. Nakon rasprave o projektima i poteškoćama konferencije, s naglaskom na personalne i administrativne teškoće (medicinske sestre), plenum je završen euharistijskim slavljem koje je predvodio novi dopredsjednik HRK-a dr. Slišković. Programom je bio predviđen i dolazak apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj Giuseppea Pinta. Pročitano je njegovo pismo isprike i želje redovničkim poglavari(ca)ma za plodan rad.