Vijesti - Održani 32. Redovnički dani u Splitu

U dominikanskom samostanu u Splitu u petak i subotu 23. i 24. rujna 2016. održani su 32. Redovnički dani. Organizator Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica posvetila ih je kulturi milosrđa.

Nakon uvodnih riječi predsjednika HKVRPP-a kapucinskog provincijala fra Jure Šarčevića okupljenom se hrvatskom redovništvu obratio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić pozvavši redovnice i redovnike da od svojih samostana naprave duhovne centre i svjedočanstvo zajedništva. „Živimo u svijetu koje nam omogućuje stalnu promjenu tehnike, no na redovništvu je da tehniku nadiđe svojom mistikom, duhovnošću. Milosrđe Božje prepoznatljivi je znak Crkve, na nama je da budemo milosrdni da pružimo milosrđe jedni drugima“ – poručio je nadbiskup Barišić. 

Zatim je o kulturi milosrđa u samostanima govorio isusovac dr. Nikola Stanković. U svojem je izlaganju objasnio da ljubav trebaju oni koji su prezreli ljubav, da Božja ljubav omogućuje svaku ljubav i da Božje milosrđe omogućuje svako milosrđe. „Lakše je voljeti, nego biti voljen, voljenje se doživljava kao slabost zato što je temeljeno na slobodi, a ne na nužnosti i prisili. U nesebičnoj ljubavi čovjek potvrđuje one koje voli kao svoje prijatelje, a u sebičnoj se ljubavi prisvaja, zarobljava i manipulira. Ljubav trajno poštuje slobodu, sebičnost zarobljava, a milosrđe je poseban test naše ljubavi“ – podsjetio je dr. Stanković naglašavajući da je i u samostanu moguće pobožno i pogansko vladanje, a da ljubav koja nije konkretizirana, nije djelotvorna ljubav. „Zadaća je redovnika redovito oplemenjivati svijet ostvarenom novošću života, bez milosrđa nemilosrdno stradavaju redovnici i samostani s njima“ - rekao je dr. Stanković zaključivši da milosrdna redovnička zajednica donosi odluke uz prethodni nepristrani razgovor, raduje se uspjehu drugih, šali se i na svoj račun, pomaže subratu ili susestri u nevolji, olako se ne iznenađuje i ne sablažnjava te podržava dobre ideje bez obzira na to tko ih izrekao.     

Nakon rasprave uslijedilo je misno slavlje koje je predvodio nadbiskup Barišić. U propovijedi je naglasio da milosrđe svakodnevno stvara nove odnose i s onima s kojima živimo, kao i s onima koje ponekad susretnemo. „Doživljaj snage Božjega milosrđa mijenja sve odnose jer je milosrđe put k vjeri“ – istaknuo je nadbiskup istaknuvši kao lijep primjer milosrđe ljubavi sv. Pija, čiji je spomendan slavljen toga dana, a koji je, uz sv. Leopolda Bogdana Mandića, i zaštitnik Godine milosrđa. 

U popodnevnom dijelu programa  predavanje je o temi „Vidiš li ovu ženu?“ Od pogleda osude do pogleda milosrđa (Lk 7, 36-50) izložila dr. s. Silvana Fužinato, članica Družbe Presvetoga Srca Isusova. Kao jednu od prelijepih objava misterija Božje ljubavi i milosrđa dr. Fužinato je analizirala Isusov susret sa ženom grešnicom u kući farizeja Šimuna iz Evanđelja po Luki naglašavajući važnost izlaska iz začaranoga kruga osuđivanja i osude u samostanima te ističući važnost promatranja subrata ili susestre Božjim milosrdnim očima. „Vjera žene grešnice pokazala se u njezinoj odvažnoj ljubavi sposobnoj nadići granice pristojnosti i uljudnosti te mišljenja i osuda. Ona u susretu s Isusom nije ispovjedila svoje grešne čine, nije ga molila za oproštenje, nego je jednostavno ljubila pa je na taj način njezina ljubav prema Isusu postala najveća i autentičnija ispovijest vjere“ – rekla je dr. Fužinato zaključivši da smo pozvani poput žene grešnice doći k Isusu bez obzira na to koliko nas drugi osuđivali pa u suzama iskrene ljubavi doživjeti Isusov oprost, a i da smo poput Šimuna pozvani započeti put preobrazbe vlastita pogleda osude.

Program prvoga dana završen je otvorenjem izložbe portreta akademskog slikara Ante Mamuše „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“. 

U program drugoga dana u subotu 24. rujna uvodio je dominikanac dr. Anto Gavrić, voditelj Povjerenstva za trajnu formaciju HKVRPP-a. Najprije je o psihologiji vjere, o ovisnosti, privrženosti i milosrđu govorio prof. dr. Goran Kardum s Filozofskog fakulteta u Splitu. Pripovijedao je o tome da vjera nije samo kreacija razuma, volje i osjećaja jer da se bez nadnaravnoga gubi cjelina. „Vjera je sigurnost ako se ima iskustvo svetoga, vjera je tajanstveni odnos čovjeka s Bogom“ - naglasio je prof. Kardum tumačeći i elemente psihologije religioznosti. Istaknuo je da religijske orijentacije mogu biti intrinzične, u kojima je vjera glavna, a sve ostalo je manje važno, ekstrinzične, u kojima se vjera koristi za različite ciljeve i potrebe. Prof. Kardum je podsjetio i na elemente zrele religioznosti poput kritičkoga ispitivanja vjerovanja, priznanja demonske snage, ali bez preokupacije njome, njegovanja osobne slobode i odgovornosti, ali i na elemente nezrele religioznosti poput podržavanja individualizma bez odgovornosti, nekritičkog držanja djetinjih ideja i praksa te prisutnosti religioznosti koja ne garantira integriranu ličnost. 

Susret je nastavljen misnim slavljem koje je predvodio dubrovački biskup Mate Uzinić, predsjednik HBK za ustanove posvećenog života. U propovijedi je poticao okupljene redovnice i redovnike na to da Bogu posvećeni ljudi trebaju ostaviti sve kako bi imali Krista u potpunosti. Govorio je o tome kako je važno napustiti ljudsku logiku kako bi se prihvatila Božja logika, kako je važno napustiti sve kako bismo mogli u potpunosti pripadati Gospodinu. Zauzeo se, pozivajući se i na riječi pape Franje, za to da se redovništvo mora odmaknuti od svjetovnih elemenata, da redovnik ne bi smio zaspati pred televizorom, bez rekapitualcije dana i bez usmjeravanja pogleda prema Bogu. Govorio je o tvrdoći naglašavajući da nije uvijek dobro biti krut i nepopustljiv poput pismoznanaca i farizeja te o važnosti dobrog razlučivanja posebno u odgojnim samostanskim procesima. 

Zatim je liječnica Danijela De Micheli Vitturi govorila o milosrđu i opraštanju u obitelji u svjetlu apostolske pobudnice pape Franje Amoris laetitia (Radost ljubavi). Pripovijedala je o ugroženostima braka i obitelji od samih početaka te o celibatu kojem prijeti sloboda i samodostatnost. „Nitko ne smije tražiti da zaposjedne svu intimu voljene osobe, na to pravo ima samo Bog“ – rekla je dr. De Micheli Vitturi podsjećajući na to da ženidbom nije sve zaključeno jer se supružnici tijekom života mijenjaju pa da na braku neprestano treba raditi, da je važno najbližima znati reći oprosti i držati se bontona. „Dobro je da obitelj ima potporu u časnama i fratrima, jedni smo drugima potrebni“ – zaključila je dr. Danijela De Micheli Vitturi

32. Redovnički dani u Splitu u službenom su dijelu okončani plenarnom raspravom u kojoj su uz prof. Karduma i dr. De Micheli Vitturi sudjelovali fra Jure Šarčević i dr. Anto Gavrić, koji je i osmislio cjelokupan program Redovničkih dana. Moderatorica je bila dr. Tanja Baran.  

U nedjelju 25. rujna u splitskom svetištu Gospe od Pojišana, uz izravan je prijenos na 1. programu Hrvatskoga radija, održano misno slavlje koje je predvodio fra Jure Šarčević, a propovijedao dr. Anto Gavrić. Time su završeni Redovnički dani u Splitu.