Vijesti - Predstavljena Izjava o potrebi konsensualne demografske strategije

Hrvatskoj je potrebna promjena strukture rada i osmišljavanje dugoročne demografske strategije koja će biti rezultat angažmana i sugestija ključnih političkih, gospodarskih i društvenih elita bez ideoloških podjela, poruka je Franjevačkog instituta za kulturu mira u Splitu objavljena u ponedjeljak, 27. studenoga, na konferenciji za novinare.

"U Hrvatskoj je došlo do tihog preoblikovanja sustava rada s višestruko negativnim posljedicama. Premda se bilježi pad broja nezaposlenih, pao je i ukupan broj zaposlenih, a raste broj umirovljenika", navodi se u Izjavi o potrebi konsensualne demografske strategije i reguliranju radnih odnosa u službi demografske revitalizacije Hrvatske, a ona je rezultat inicijativnog skupa za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju koji je upriličen 15. studenoga u sklopu Dana socijalne zauzetosti koji su od 5. od 19. studenoga u organizaciji tog Franjevačkog instituta po prvi puta održali u Splitu.

Kako se navodi u Izjavi, nakon "fleksibilizacije" Zakona o radu (2003., 2013. i 2014. godine) u razdoblju od 2002. godine do 2016. godine drastično, čak za 122 posto, raste udio nesigurnih i nestalnih oblika rada među ukupno zaposlenima, dok je u istom razdoblju taj skok u zemljama EU iznosio 14,5 posto.

"U Hrvatskoj udio nepovoljnih, nestalnih i nesigurnih oblika rada među novozaposlenima, od stupanja na snagu novog ZOR-a 2003. godine, godišnje ne pada ispod 92 posto. Razumljivo je stoga da drastično raste broj agencija za privremeno zapošljavanje. Broj zaposlenih u tim agencijama narastao je s 1098 radnika 2013. godine na 19 327 radnika 2016. godine, od kojih je njih samo 1,07 posto zaposleno na neodređeno vrijeme", ističe se u Izjavi.

Podsjeća se kako je u 2016. godine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 36,9 posto prosjeka Zapadne Europe, a prema podacima Eurostata o kupovnoj moći Hrvatska je 2015. godine za prosjekom zemalja EU zaostajala za 42 posto.

"Od 2009. godine, otkad je Ustavni sud ukinuo odredbe Zakona o trgovini, u tom sektoru je zavladalo praktično bezakonje što se tiče radnoga vremena, plaćanja za rad nedjeljom, blagdanima i prekovremeni rad. Sankcioniranje počinitelja gotovo je proizvoljno te adekvatne zaštite radnika u praksi", upozorava se u Izjavi. Po navodima iz Izjave takvi problemi u sustavu rada jedan su od uzroka "alarmantno katastrofalne demografske slike Hrvatske." Napominje se kako će demografska revitalizacija uslijediti tek onda kad politička pozicija i opozicija i dominantni nositelji gospodarstva, a i sve druge državne i društveno relevantne institucije i pojedinci shvate da svatko u tomu ima svoju ulogu i odgovornost.

"Postojeća prvenstveno ideološka podijeljenost među političkim elitama može se i mora premostiti kad je u pitanju stvaranje strategije za demografsku revitalizaciju o kojoj ovisi opstanak naroda i funkcioniranje države i društva," dodaje se u Izjavi. Poziva se na okrupnjivanja sindikalnih organizacija, jer je sadašnji njihov broj, više od 400, apsurdno nerazmjeran broju radnika u Hrvatskoj.

"Hrvatska treba uskladiti sustav i stanje rada s pronatalitetnom politikom. Izjave crkvenih dostojnika su dobro došle, ali i od njih se očekuje konkretnija zauzetost", navodi se u Izjavi.

Po mišljenu Franjevačkog instituta za kulturu mira, Strategija demografske revitalizacije treba i jasne mjere zaustavljanja emigracijskih trendova i definirane održive imigracijske politike, uključujući prvenstveno hrvatsko iseljeništvo; politiku ravnomjerne gustoće naseljenosti; povećanje davanja za djecu; smanjenje troškova školovanja djece; povećanje roditeljskih naknada; poboljšanje usluga za djecu; rješavanje stambenih potreba osobito mladih obitelji.
Izražava se očekivanje od medija da budu u službi promicanja populacijske politike te da prikazuju uravnoteženu sliku emigracijskoga fenomena, jer u velikoj mjeri prevladava, kako se navodi u Izjavi, jednostrani prikaz u kojem se iskustva iseljenih veličaju, a suprotna posve izostaju tako da se iseljavanje nameće kao hrvatski „brend".

Dopredsjednik franjevačkog instituta za kulturu mira fra Božo Vuleta je istkanuo kako je nakana ove izjave doprijeti do "onih koji donose odluke" u Hrvatskoj te im dati poticaja za poboljšanje radnih uvjeta i demografsku obnovu Hrvatske.