Vijesti - Predstavljena knjiga „Sestre Presvetog Srca Isusova u Crikvenici”

U lapidariju hotela „Kaštel“ u Crikvenici u subotu 15. kolovoza predstavljena je knjiga „Sestre Presvetog Srca Isusova u Crikvenici” autorice Sanje Škrgatić, ravnateljice Centra za kulturu „Dr. Ivan Kostrenčić”.

Knjiga je objavljena u povodu 100. obljetnice dolaska prvih sestara Presvetog Srca Isusova u svibnju 1920. u Crikvenicu. Uz autoricu, o knjizi je govorila recenzentica knjige, vrhovna predstojnica Družbe sestara Presvetog Srca Isusova s. Dobroslava Mlakić.

Autorica Škrgatić u pozdravu je istaknula: „Ove godine obilježavamo okruglu, 100. obljetnicu otkako su sestre Presvetog Srca Isusova prisutne i djeluju među nama svojom tihom i nenametljivom prisutnošću u gradu u Crikvenici. Mjesto na kojemu se sada nalazimo pripadalo je nekadašnjem pavlinskom samostanu, a sada je dio hotela Kaštel. Osoba koja me navela na pisanje knjige je gđa Đurđica Ivančić Dusper, naša publicistica i draga suradnica Centra, kojoj se i ovim putem zahvaljujem, iako nije mogla biti večeras s nama.

Uz mene, na ovoj knjizi radila je jedna grupa ljudi. Kako bi dobila svoj završni oblik, tekstove je lektoriralo i prevelo nekoliko osoba iz opatijskog poduzeća ‘Adverbum’ (knjiga je dvojezična, na hrvatskom i engleskom jeziku tako da je dostupna i posjetiteljima, turistima koji dolaze u ovaj grad). Dio novijih fotografija snimio je Slavko Matejčić, Vladimir Katnić i moja malenkost. Dio starih razglednica korišten je iz fundusa našeg Centra za kulturu, niz muzejskih ustanova, ali i samostana Presvetog Srca Isusova u Rijeci. Za konačni izgled knjige zaslužna je naša dizajnerica Vesna Rožman koja je i naša dugogodišnja suradnica, po vokaciji kiparica koja je izgradila nagrađeno idejno rješenje za spomenik braniteljima Vukovara u Crikvenici”.

Knjiga je namijenjena domaćoj čitateljskoj publici i svima koji žele upoznati historijat Družbe, istaknula je Škrgatić, dodavši: „Nastojala sam donijeti jedan sažeti pregled važnih zbivanja i promjena koje su pratile razvojni put ovog crkvenog reda. Recenzentica ove knjige je s. Dobroslava Mlakić, vrhovna predstojnica Družbe sestara Presvetog Srca Isusova. Sestru Mlakić upoznala sam još davne 1999. kada smo se susrele zbog promocije njezine knjige. Njezine knjige su mi bile dragocjen izvor podataka te joj još jednom zahvaljujem na svemu i pozivam da nam se obrati s nekoliko riječi”.Vrhovna predstojnica s. Dobroslava, na početku je sve pozdravila i zaželjela sretnu svetkovinu Uznesenja Marijina i dan grada Crikvenice. „Drago mi je što mogu sudjelovati u predstavljanju knjige o našoj Družbi sestara Presvetog Srca Isusova. Prigodom predstavljanja knjiga uobičajeno je predstaviti i autora knjige. Profesoricu Sanju Škrgatić nije potrebno posebno predstavljati u Crikvenici jer je dobro poznata i njezino je ime prepoznatljivo  po marljivom radu i poduzetnosti  na području kulture u ovome kraju, i zbog njezina odricanja. Profesorica Sanja Škrgatić, ravnateljica je Centra za kulturu „Dr. Ivan Kostrenčić“ u okviru kojeg je objavila samostalno ili u suautorstvu više tiskanih priloga, sudjelovala je u izdavaštvu, organizaciji izložbi i različitih kulturnih manifestacija.

Knjiga koju večeras predstavljamo nosi naslov „Sestre Presvetog Srca Isusova u Crikvenici“. Poticaj za nastanak i objavu ove knjige autorica je izrazila u podnaslovu „Povodom 100. obljetnice dolaska prvih sestara u Crikvenici u svibnju 1920.“  Knjiga je podijeljena u 19 poglavlja, uključujući i poglavlje o korištenoj literaturi. U knjizi se uvodno govori o Crikvenici, njezinim ljudima i podneblju te o povijesnim prilikama na početku 20. stoljeća. U sljedećim poglavljima govori se o Družbi sestara Presvetog Srca Isusova. Premda naslov i podnaslov sugeriraju da se u knjizi govori samo o djelovanju sestara u Crikvenici, u knjizi se Družba smješta u širi povijesni i prostorni kontekst. Tako se kratko govori o pobožnoj udruzi u Trstu, zatim o pobožnoj udruzi u Rijeci čija je članica bila Majka Marija Krucifiksa Kozulić, utemeljiteljica Družbe. Slijede poglavlja o udruzi koja je prerasla u redovničku zajednicu. Nakon ovog šireg povijesnog okvira pažnja je autorice, sukladno naslovu, usmjerena na dolazak i djelovanje sestara u Crikvenici. Široj je javnosti zasigurno malo poznato djelovanje i suradnja velikoga hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora sa sestrama u Crikvenici. Vrijedni su i za širu javnost važni podaci o Ladislavovu dječjem domu, o Kući matici, sirotištu i zabavištu u Crikvenici, kao i djelovanje sestara u Senju te širenje redovničke zajednice. U knjizi je lijep opis crikveničkog samostana, proslava jubileja u Kući matici, jednom riječju tijek i mijene u Družbi, sve do recentnijih događaja kad je samostan u Crikvenici bio utočište prognanih i izbjeglih u vrijeme Domovinskog rata. Knjiga je bogato opremljena vizualnim materijalima; faksimilima i fotografijama koji daju dodatnu vrijednost tekstu jer je poznata misao da slika vrijedi tisuću riječi. Osim toga,  fotografije su kratko opisane pa su ti kratki opisi svojevrsni informativni sažeci.

U odnosu na dosad objavljene knjige o povijesti Družbe, ova je knjiga  posebna po tome što je dvojezična. Stranice se sastoje od dva stupca; lijevi je stupac napisan na hrvatskome jeziku, a desni na engleskome. Tako je povijest i djelovanje naše Družbe dostupno i čitateljima koji nisu govornici hrvatskoga jezika. Autorica je dosta vremena i truda uložila u ovu knjigu stoga smo joj osobito zahvalne. Vjerujem da će ova knjiga naći put do čitatelja, istaknula je s. Dobroslava. Prisutnima je rekla nekoliko riječi o utemeljiteljici Družbe Mariji Krucifiksi Kozulić i  o samoj Družbi. Na kraju je zahvalila svima na pozornosti i zaključila riječima: „Knjiga se piše zato da se čita. Sv. Augustin kaže ‘Tolle et lege’, a to znači ‘Uzmi i čitaj!’“

Predstavljanju knjige nazočila je zamjenica gradonačelnika grada Crikvenice Silvia Crnić, koja je pozdravila sve prisutne i predstavljačicama knjige uručila buket. Nakon predstavljanja knjige uslijedio je glazbeni program u kojem je istaknuti instrumentalist Igor Paro održao koncert s nizom kompozicija za baroknu lutnju (teorba) ranobaroknih autora 16. i 17. stoljeća.