Vijesti - Predstavljena monografija „Zlatni jubilej naše Konferencije”

U drugom dijelu svečane akademije u povodu 50 godina Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica u četvrtak, 20. listopada u dvorani „Vijenac" predstavljena je monografija „Zlatni jubilej naše Konferencije". Predsjednik Vijeća HBK za posvećeni život i družbe apostolskog života gospićko-senjski biskup Zdenko Križić prenoseći pozdrave i čestitke HBK, rekao je kako je ova visoka obljetnica zasigurno „izaziva u nama iskreni ponos na sve što su redovnici i redovnice učinili kroz 50 godina.

Dok slavimo prošlost, mi u njoj ne ostajemo, nego nas prošlost poziva na izgradnju bolje sadašnjosti i još bolje budućnosti". Redovništvo je nosilo kroz cijelu povijest Crkve najveći teret obnove. Ja bih rekao da ta zadaća ostaje trajno kao naša obveza, naglasio je biskup, te nastavio: „Kada razmatramo povijest, raduje nas da je povijest redovništva bila takva, ali potrebno je iz te povijesti učiti nove stvari, jer su mnoge redovničke zajednice koje su u povijesti nastajale, jednostavno nestajale. Često se kaže da je razlog tomu jer se iscrpila karizma, u smislu ako je neka zajednica nastala zbog određenog poslanja. Ja to ne mogu prihvatiti, jer karizma nije nešto što se može samo razvijati na nekom aspektu. Karizma je nešto što je prilagodljivo potrebama Crkve i vremena u kojem živi redovnička zajednica. Više sam sklon onome da je nevjernost karizmi učinila da nestanu, o tome moramo stalno razmišljati, pa i sada kada slavimo ovu prošlost". Govoreći pak o hrvatskome redovništvu, odnosno 50 godina Konferencije, biskup Križić je naglasio kako su te pokoncilske godine definirane kao godine obnove.

S. Maria-Ana Kustura sestra služavka Maloga Isusa Sarajevske provincije Bezgrješnog začeća BDM, koja je bila je predsjednica Unije u dva mandata osvrnula se na monografiju. Iščitavajući pažljivo ovu monografiju kao malu retrospektivu života i djelovanja redovništva u RH, kroz proteklih 50 godina, vrlo lako se može uočiti složenost povijesnog konteksta djelovanja na našim prostorima. Naime, tu se isprepliću dva politička previranja, pad jugoslavenskog totalirističko-komunističkog režima i stvaranje Republike Hrvatske. Upravo u ovom povijesnom kontekstu stvaraju se dvije Konferencije, kao predstavništva i predsjedništva muškog redovništva pod nazivom: Konferencija Viših Redovničkih Poglavara, te ženskog redovništva pod nazivom: Unija Viših Redovničkih Poglavarica na teritoriju RH i BiH. Govorila je i o ujedinjenju Konferencije i Unije, što je objašnjeno u razlozima koji su u pismu od 11. listopada 2010., upućeni svim poglavarima i poglavaricama. U pismu se, između ostalog, ističe prije svega činjenica da su te dvije pravne Institucije gotovo u svemu djelovale zajedno, imaju zajedničko sjedište, objavljuju zajednički Vjesnik, te većina Komisija djeluju zajedno. Nadalje, navodi se da je Hrvatska mala zemlja, koliko god je u našim srcima velika, te da je sve manje zvanja. U njoj djeluje oko 1 000 redovnika i 3 000 redovnica, a smanjenjem broja članova biti će smanjeni i organizacijski planovi. Također, želi se postići jedinstvena slika redovništva u Crkvi i hrvatskome društvu, te zajednički zastupati interese redovništva. Bitan razlog je, također, činjenica da se redovnički život prema crkvenim dokumentima u bitnim elementima ne razlikuju muške i ženske ustanove, jer bitne odrednice redovništva su posvećenje zavjetovanjem evanđeoskih savjeta i bratski život u zajedništvu. Monografija je bogati zbir povijesnih činjenica o životu i radu Hrvatskog redovništva kroz proteklih 50 godina. Obogaćena je raznim dokumentima i podacima, koji će svakako predstavljati nezaobilazan izvor informacija za sve one koji budu istraživali povijest redovništva u Hrvatskoj, rekla je, te čestitala autoru fra Ljudevitu Maračiću i suradnicima s. Ireni Olujević i Marinku Nikoliću.

Sadržaj monografije predstavio je autor monografije član Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Ljudevit Maračić. On je podsjetio, kako je i o 25. obljetnici objavio knjižicu „Naša Konferencija" u kojoj je obradio samo mušku Konferenciju. Današnja monografija je praktički 2/3 novoga rada. Nakon prigodnih uvodnih riječi najodgovornijih osoba današnje HKVRPP predsjednika fra Jure Šarčevića, i dopredsjednice s. Miroslave Bradica, slijedi 11 opširnih poglavlja koja omogućuju detaljan uvid u nastanak, razvoj, djelovanje i sadašnje stanje Konferencije.

Prvo poglavlje govori o povijesno-pravnim pretpostavkama, te donosi povijesne naznake i pravna uporišta za nastanak redovničkih krovnih ustanova, bogato dokumentiranih ključnim odlomcima iz desetak crkvenih dokumenata, počevši od dekreta „Perfectae caritatis" (1965.) do Zakonika kanonskog prava (1983.). Na kraju ovog poglavlja Monografija donosi današnji Statut HKVRPP (2011.). Drugo poglavlje, gotovo paralelno obrađuje početak i razvoj muške i ženske redovničke konferencije u nas, od 1966. do danas, s posebnim osvrtom na razjedinjenje nastalo uslijed raspada SFRJ i nastanka novih država, kad se slovenski dio redovništva osamostalio i dobio vlastitu konferenciju. Nastavlja se opis procesa formiranja zasebne konferencije u Bosni i Hercegovini i, konačno, završava činom ujedinjenja muške i ženske konferencije u jedinstvenu HKVRPP, ostvareno pred pet godina. Slijedi poglavlje o ustroju Konferencije, gdje se podrobno i pregledno opisuje ključne strukture koje omogućuju rad Konferencija, te o djelatnostima u koje spadaju susreti odgojitelja, redovnički dana, izdavačka djelatnost, te druge aktivnosti poput Studija teologije posvećenog života i škole za novakinje. Monografija donosi detaljan pregled komunikacije s Kongregacijom za redovnike i Unijom vrhovnih poglavara odnosno poglavarica u Rimu, europskim redovničkim konferencijama, biskupima i Biskupskom konferencijom: napose je prikazan rad Mješovite komisije, koja je desetak prvih godina bila dosta aktivna u svojem djelovanju. Posebno je dakako obrađena uzajamna veza Konferencije i Unije prije ujedinjenja 2011. godine. Tu su još poruke i poticaji posebno oni vezani uz Godinu posvećenog života.

Poglavlje naslovljeno „Pogled unaprijed" nudi neka zapažanja i prijedlozi stjecanih i nataloženih iskustvom prethodnih godina. Monografija donosi i statistiku hrvatskoga redovništva, te adresar. Tu su i povijesno-pravni prilozi Konferencije kao podsjetnik i dokumentacija iz proteklog razdoblja. U cijelosti su objavljeni prvi statuti Konferencije i Unije iz 1968., potom statuti nakon razjedinjenja sa slovenskim dijelom, kad su naše konferencije dobile nacionalni predznak (1994.), te konačno i statut Mješovite komisije BK-HVRPJ-UVRPJ, odnosno nadopune iz kasnijih vremena.

Posljednje poglavlje donosi, kako je naglasio Maračić, „jedan pomalo osoban ali neizostavan prilog posvećen čovjeku koji je, po našem mišljenju, dao najveći zamah rastu i djelovanju obiju naših konferencija. Kao tajnik Konferencije ispisao sam ovdje svoja sjećanja i izdvojio posebno uspjele pothvate i poticaje fra Hadrijana Boraka, franjevca kapucina i predsjednika tadašnjeg Vijeća viših redovničkih poglavara u Jugoslaviji, čije ime smatram da treba sačuvati kao trajni spomenik naših zajedničkih nastojanja, djelovanja i poticanja, posebno u prvim godinama poleta i zanosa, u čemu sam imao čast i sam sudjelovati."