Vijesti - Propovijed kardinala Bozanića na spomendan Prikazanja Blažene Djevice Marije, Majke Božje od Zdravlj

Draga braćo i sestre!

1. Danas Crkva slavi liturgijsko slavlje Prikazanja Blažene Djevice Marije, koje je povezano sa spomenom posvete crkve Svete Marije Nove godine 543. Ta je crkva podignuta pokraj jeruzalemskog Hrama. Ovo slavlje »posvete« povezuje nas s istočnim kršćanima koji se tim slavljem također spominju kako se Djevica Marija od djetinjstva posvetila Bogu, potaknuta od Duha Svetoga čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrešnom začeću.

Iako nam o Marijinom prikazanju ne govori nijedna knjiga Svetog pisma, kršćanska pobožnost osjetila je i časti stvarnost katoličke vjere koju nosi kao baštinu i koju je Crkva svečano proglasila da je Marija od prvog časa svoga postojanja bila puna milosti i da je bila predodređena za dostojanstvo Majke Božjega Sina. Naime, sam Bog je milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom, da bude svetinja nad svetinjama, u kojoj se nastanio Sin Božji. Stoga joj danas Crkva u Časoslovu radosno pjeva:

Zdravo, Majko svih milosti,
Majko nade, oproštenja,
Majko Božja, milosrdna,
Svih radosti, Majko puna!

O dragulju našeg roda,
Zvijezdo spasa svemu svijetu,
Očisti nam grešna srca,
Za stan Duha nas uresi!

2. U nekim krajevima naše Domovine, posebno u primorskoj Hrvatskoj, ovaj se spomen časti kao blagdan Majke Božje od Zdravlja, ili blagdan Gospe od Zdravlja. Pobožan se puk utječe zagovoru Presvete Bogorodice ištući njezinu pomoć i zagovor u raznim potrebama, a posebno u bolesti.

Stoga želim, kao što sam i prošle godine na današnji blagdan rekao u ovom Svetištu, da danas zajedno zahvalimo Bogu za tolika milosna uslišanja i čudesna ozdravljenja koja su se događala i događaju zagovorom Majke Božje Remetske.

Crkvu i samostan u Remetama podigli su pavlinski redovnici, pustinjaci, nedugo nakon osnivanja tog pustinjačkog reda. Oko godine 1272. podno Medvednice u tihoj dolini, nedaleko Gradeca i zagrebačkog Kaptola, podigli su pustinjaci – eremiti crkvicu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Po njima je i ovaj divan predio, danas našega Grada, prozvan Remete. Tijekom povijesti crkva i samostan u Remetama bili su rušeni, paljeni i pljačkani od turskih najezda, kao i uslijed drugih političkih razmirica, ali ovdje se i danas nalazi i Svetište, i Samostan, doduše ne više redovnika pavlina, nego sada naših karmelićana. Danas zahvaljujemo Bogu za ovo tlo, natopljeno molitvama i žrtvama Bogu posvećenih osoba i pobožnih hodočasnika.

3. Dobro je spomenuti se danas i toga da je upravo pavlinski redovnik u Remetama zabilježio da je »Nebeska ljekarnica ili Marija Remetska u kraljevini Slavoniji, pod upravom braće reda sv. Pavla prvog pustinjaka, glasovita po slavi i čudesima, dajući badava lijek svima koji ga traže: bolesnima, gluhima, slijepima, hromima, napose siromasima«. »Pharmacopaea coelestis seu Maria Remetensis«, tako je nazvana »Nebeska ljekarnica ili Marija Remetska«. Sačuvana Rangerova slikarska djela u ovom Svetištu slikovitim prikazima tumače natpis nad jednom slikom ovako: »Nema ništa djelotvornije ni čudesnije od lijeka Marije, koja je ljudskom rodu porodila i liječnika i lijek«.

Zato osjećamo koliko su poučne riječi Drugoga vatikanskog koncila da je: »Marija najdublje ušla u povijest spasenja te na neki način u sebi ujedinjuje i odražava najveća načela vjere, ona – dok se o njoj propovijeda i iskazuje joj se štovanje – poziva vjernike k svojem Sinu, k njegovoj žrtvi i k Očevoj ljubavi« (LG, 65). U stvari Presveta Bogorodica Marija je od Boga dobila zadatak da bude uzor i majčinska odgojiteljica Isusovih učenica i učenika. Ljubav prema njoj treba nas usmjeravati da se ugledamo u Nju, uzor vjernicu. Slijediti njezin primjer u prihvaćanju Božje volje u svakidašnjem životu, i onda kad u potpunosti ne razumijemo doseg poziva. Njezina bezuvjetna spremnost na prihvaćanje poticaja Duha Svetoga, njezina ljubav i otvorenost da bude u službi ljudima, posebno siromašnima, bolesnima i pritisnutima raznim duhovnim i materijalnim nevoljama, trajni su poziv svim vjernicima.

4. Braćo i sestre, ove godine slavimo spomen Majke Božje od Zdravlja u posebnim okolnostima. Pogođeni pandemijom korona virusa zazivamo zagovor Marije, Majke Isusove i Majke naše da nam pomogne u sadašnjim teškoćama.

Zaustavimo se nakratko i razmatrajmo prizor što nam je predstavilo današnje Evanđelje po Ivanu. Sve je ispunjeno bolju i milošću za Crkvu i svijet. Ljubljenog je učenika Isus s Križa povjerio svojoj Majci, a Marija je povjerena Učeniku kao Majka. Oboje su povjereni jedno drugome.

Postavimo pitanje: Zašto Marija i ljubljeni Učenik stoje podno Križa? Naime, kada se ne može ništa drugo učiniti, ostaje samo ljubav. Ona je tada jedina snaga sposobna preći prag napuštenosti i smrti, jer je ljubav jača od smrti i tko ljubi prelazi iz smrti u život. Podno Križa ispunilo se sve: povjeravanjem sina majci i majke sinu. Taj prizor označava čas prijelaza od Isusa na zajednicu njegovih učenika i učenica, to jest Crkvu. »I od toga časa uze je učenik k sebi« (Iv 19, 27). Podno Križa ostvareno je trajno čudo ljubavi između Isusove braće i sestara i Blažene Djevice Marije kao najuzvišenija Isusova oporuka. Mariji, koja je postala Majkom vjernika, obraćaju se ljudi, njezini sinovi i kćeri, kao sigurnom utočištu.

5. Stoga  sada povjeravamo Majci Božjoj Remetskoj, najvjernijoj Odvjetnici Hrvatske sve stanovnike naše Domovine, sav svijet i posebno naš Grad Zagreb i čitavu Crkvu zagrebačku. Sabrani u ovom Slavlju i povezani sa svima koji nas prate putem radija i televizije zaufano molimo.

Blažena Djevice Marijo,
Majko Božja Remetska,
Zdravlje bolesnih i Utočište grješnika,
Sinovskom se ljubavlju povjeravamo tvojem moćnom zagovoru te pomalo  zabrinuti i prestrašeni, ponovno te molimo svrgni svoj pogled na nas.
Molimo posebno za sve bolesnike, njihovu rodbinu i sve koji su im blizu.
Molimo za zdravstveno osoblje da im Gospodin udijeli potrebno snagu. Molimo i za sve odgovorne u društvu da im svjetlo Duha Svetoga bude snaga u donošenju odluka za naš život.
Majko milosrđa i Odvjetnice naša, svrni svoj pogled,
Ne odbij nam molbe u potrebama našim,
Nego nas od svih pogibelji uvijek oslobodi.
O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.
Amen.