Vijesti - Redovnički dan u Dubrovniku

Okvirna tema bila je „Posvećeni život u sinodalnoj Crkvi: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje“.

U ime Vijeća za posvećeni život Dubrovačke biskupije sve okupljene u dvorani sv. Ivana Pavla II. pozdravio je prior dominikanskog samostana u Dubrovniku fr. Tomislav Kraljević. Kazao je da su redovnici uvijek u Crkvi bili jedra lađe Crkve u koja je puhao Duh Sveti da pokreće zajednicu Crkvu, pa u tom duhu oni u ovoj biskupiji, kao i u općoj Crkvi, to žele biti, noseći svojim životom, radom i zalaganjem duh radosti, zajedništva, poslanja, svatko na svojem polju.

Na susretu su održana dva predavanja. Doc. dr. Mirjana Pinezić, MFO, govorila je o temi „Suodgovorni u poslanju: Sklad različitosti karizmi“, dok je fra Ivan Ivanković, OFM, imao izlaganje „Suputnici: Pravni položaj redovničkih zajednica u Crkvi i u društvu“.

Dr. sc. Pinezić, koja pripada Svjetovnom institutu „Mala franjevačka obitelj“ i predaje na Teologiji u Rijeci, uvodno je podsjetila na smisao sinodskog hoda u Crkvi kojim se želi omogućiti da čitava Crkva bolje profunkcionira jer cijela Crkva evangelizira. Govorila je od odnosu odgovornosti i slobode, o važnosti djelovanja iz ljubavi te o suodgovornosti u poslanju i različitosti službi i karizmi.

„U evangelizaciji svi imaju različito poslanje koje je uvijek na izgradnju Crkve i zajednice, ali prvenstveno u ljubavi. Ako se osoba prizna u onome što ona jest, sve je to na obogaćenje i izgradnju zajednice i Crkve“, istaknula je predavačica koja je kroz različite primjere približila potrebu ženskog i muškog pristupa u poslanju Crkve.

Franjevac Ivanković, župni vikar na Sigetu u Zagrebu i pravnik po struci, napomenuo je da su brojne teme i pristupi kada se govori o pravnom položaju redovničkih zajednica u Crkvi i društvu te nastavio u predavanju nastavio govoriti o općenitoj važnosti i teološkoj utemeljenosti pravnog reguliranja redovništva u Crkvi i načina na koji je to učinjeno te o pravnom okviru za djelovanje redovničkih zajednica u Republici Hrvatskoj.

Pravne odredbe koje postoje o redovništvu su jedna sinteza, usustavljenje teološkog promišljanja o redovništvu, kazao je predavač. Redovništvo, gledano u pravnom smislu, ne pripada hijerarhijskom uređenju Crkve, podsjetio je, već pripada na njezin život i njezinu svetost. Redovnički stalež nije srednji, između kleričkog i laičkog, nije neki međuprostor već Bog poziva s obje strane neke vjernike da imaju u životu Crkve poseban dar i koriste njezinoj spasenjskoj misiji, podsjetio je predavač na misli iz dokumenta Lumen gentium.

Nadalje je progovorio o pravnom okviru za život i djelovanje redovničkih zajednica u našem društvu kao i o nekim aktualnim temama.

U podne su okupljene redovnice i redovnici slavili euharistiju u crkvi Male braće, a predslavio ju je generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Ivica Pervan. Pola sata prije početka mise bila je prigoda za sakrament pomirenja.

U propovijedi je mons. Pervan podsjetio da se 17. rujna slavi blagdan Rana sv. Franje spominjući se događaja s brda La Verna gdje je 1224. godine svetac dobio Kristove rane za vrijeme dok je obavljao veliki post. Govorio je i o Franjinoj neizmjernoj ljubavi prema Kristu, njegovom potpunom predanju i kako se onda i Krist njemu predao.

„Ići za Isusom znači prihvatiti svoj život, poslanje, dužnosti koje ti je Crkva namijenila i udijelila, ne zbog tvojih zasluga nego po Božjem nadahnuću i proviđenju te ići za njim u potpunom predanju, služenju i ljubavi“, kazao je, uz ostalo, mons. Pervan.

Poručio je i da samo onima koji ustraju do kraja pripada „vijenac pravednosti“, Krist ovdje ali i u svojoj slavi. Na to su posebno pozvani svi oni sa svetim redom i redovničkim zavjetima.

Ohrabrio je na kraju sve redovnice i redovnike iz različitih redovničkih zajednica na području biskupije te ih potaknuo da svoj poziv i poslanje, bez obzira gdje bili i što radili, žive iz ljubavi prema Kristu i Crkvi.

Mons. Pervan je također prenio pozdrave i izrazio duhovnu blizinu dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića koji se nalazi na seminaru u Rimu.

Redovnički dani održavaju se u organizaciji Hrvatske redovničke konferencije u suradnji s mjesnim biskupijama u Splitu, Dubrovniku, Zagrebu, Rijeci i Slavonskom Brodu.