Vijesti - Samostan sv. Antuna Padovanskog u sisačkom Galdovu

Proslava 50. obljetnice kanonske uspostave Samostana sv. Antuna Padovanskoga u Sisku proslavljena je u nedjelju 29. siječnja 2023. u župnoj crkvi sv. Josipa Radnika u Galdovu.

Misu je u zajedništvu s redovnicima koji su proteklih pedeset godina djelovali i djeluju u samostanu predslavio ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić.

Fra Miljenko je u homiliji, osvrnuvši se na naviješteno Evanđelje o Blaženstvima (Mt 5, 1 – 12a), istaknuo da „onome tko prihvati Krista u potpunosti, nitko neće moći oteti prave radosti i blaženstva. Naučit će sve gledati Božjim očima!“

„Taj novi čovjek, a po krštenju to je svaki od nas, jest uistinu sretan i blažen jer postupno primjećuje da se u njegovom vlastitom životu polako ocrtava Isusov život, kako bi rekao sv. Pavao: ne živim više ja, nego Krist živi u meni!“, nastavio je.

„Upravo tu novu i radosnu vijest donosila su i svjedočila braća i sestre koji su djelovali u ovom gradu. Navješćujući Riječ Božju, svjedočili su da je moguće biti sretan i onda kad si možda i siromašan jer znaš da je sve u Božjoj ruci i od njega sve dolazi. Navješćivali su da taj novi čovjek može biti i ožalošćen i gladan i žedan pravednosti, ali ako ostane u Kristu, iskusit će da nije ostavljen, da mu nitko ne može oteti njegovo dostojanstvo koje je od Boga primio i da je taj Krist njegova snaga, radost i pravednost kakvu ovaj svijet ne može dati. Novi čovjek, kršćanin, je krotak, milosrdan, čistog srca i mirotvorac, jer slijedi stope Isusa Krista i postaje raspoloživ da Bog njemu djeluje i čini ga sposobnim za opraštanje, za zauzimanje za pravdu i milosrđe. Takav čovjek nikoga ne omalovažava i poštuje svakog čovjeka jer u njemu prepoznaje sliku Božju. Taj novi čovjek donosi ovom svijetu mir jer u srcu ima Krista, kneza i izvor pravoga mira. I na kraju taj novi čovjek zna da će biti baš radi toga što je Kristov često neprihvaćen od ovoga svijeta, možda i nepravedno proganjan i pogrđivan, možda čak i ubijen, ali u isto vrijeme svjestan da ga Bog nikad ne ostavlja i da je to prolaz do uskrsnuća. Ničeg se ne boji jer kako pjeva psalmist, pa da mi je i dolinom smrti proći zla se ne bojim, jer si ti sa mnom. Tu poruku i taj novi Kristov život donosila su braća i sestre i dijelila na ovome mjestu, tijekom ovih 50 godina“, poručio je provincijal Hontić.

Stoga je zahvalio Bogu što je pozvao franjevce konventualce da budu njegovi glasnici, i dao im da baš u Galdovu navještaju i svjedoče njegovu prisutnost i ljubav. „Hvala što nam je dao vas, dragi vjernici, da zajedno s vama rastemo u Božjem Duhu i tako u ovaj svijet unosimo malo-pomalo novi život, Radosnu vijest i prave Božje vrednote“, dodao je.

„U isto vrijeme, ova zahvala Bogu i obilježavanje jubileja prilika je i poziv da nikad ne odustajemo nego se neprestano obnavljamo u toj novosti blaženstava“, naglasio je propovjednik, pozvavši vjernike da zajedno obnove predanje i vjeru u Gospodina koji ih može učiniti blaženima i sretnima te na taj način svojim svjedocima.

Na kraju slavlja, domaći gvardijan i župnik fra Ivan Bradarić zahvalio je svoj 26 franjevaca konventualaca, pokojnima i živima, koji su djelovali u Galdovu. Tom prilikom podsjetio je i na povijest franjevačke prisutnosti u sisačkom kraju.

Franjevci konventualci su 1940. godine pokušali otvoriti samostan i novicijat u Selima, što se zbog Drugoga svjetskog rata nije ostvarilo. Kasnije su u Capragu trebali biti izgrađeni veliki pastoralni centar i crkva, no, ni to se nije ostvarilo. Fratri su se konačno nastanili u Galdovu gdje je 22. veljače 1968. dekretom zagrebačkoga nadbiskupa Franje Šepera osnovana Župa sv. Josipa Radnika. Najprije je župom upravljao župnik, odnosno kapelan sisačke Župe Svetog Križa, a prvi redovnik, fra Petar Odak stigao je koncem svibnja 1968. te postao prvi župnik galdovske župe. Uskoro je stigao i fra Anđelko Sesar te je formiranjem redovničke zajednice bilo potrebno ustanovljenje samostana. Ugovorom od 11. prosinca 1972. župa je trajno povjerena na upravljanje franjevcima konventualcima, a 22. prosinca 1972. je u pravnom smislu osnovan Samostan sv. Antuna Padovanskoga, o čemu je dekret stupio na snagu 1. siječnja 1973. godine. Prvi gvardijan bio je fra Petar Odak. Samostan se nalazi uz župnu crkvu sv. Josipa Radnika.

Osim u župnoj crkvi, fratri mise slave u filijalnoj crkvi sv. Ilije u Hrastelnici, u kapeli sv. Filipa i Jakova i, privremeno, u društvenom domu u Tišini jer je kapelica Srca Isusova u obnovi zbog oštećenja u potresu 2020.

Fra Ivan također je zahvalio sestrama milosrdnicama i domaćicama koje su vodile brigu o samostanskom domaćinstvu te im uručio prigodne darove.

Misu su, osim fratara koji su službovali u Galdovu, suslavili i generalni asistent Reda franjevaca konventualaca za srednju Europu fra Igor Salmič i magistar sjemeništaraca hrvatske provincije fra Zvonimir Pervan. Posluživali su odgajanici franjevaca konventualaca. Pjevanje je predvodio župni zbor.

Nakon mise zajedništvo je nastavljeno uz okrjepu i tamburaše, u župnoj dvorani uz crkvu.