Vijesti - Senzibiliziranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj za problematiku trgovine ljudima

Od volonterke u Londonu do susreta s papom Franjom u Vatikanu. Tako je između svakodnevnih redovničkih obveza posljednjih deset mjeseci izgledao život mlade redovnice Stanke Oršolić iz Družbe sestara Naše Gospe, kada se nakon završetka Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta odlučila posvetiti problematici trgovanja ljudima, posebice ženama. Ni sama nije očekivala da će stvari krenuti baš takvim smjerom, ali predanost i posvećenost žrtvama toga rastućega fenomena koji posljednjih godina uzima sve više maha i doseže alarmantne razmjere u međunarodnim i hrvatskim okvirima doveo ju je do mjesta voditeljice projekta »Senzibiliziranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj za problematiku trgovine ljudima (poglavito ženama)«.

Teška tema otvorila joj je vrata za djelovanje u Crkvi u Hrvatskoj, gdje se još o trgovanju ljudima rijetko govori, a već je bila i na nekoliko međunarodnih okupljanja - u Sloveniji, Rumunjskoj, Italiji. Problem koji u svijesti univerzalne Crkve sve više jača - što potvrđuje i najava održavanja prvoga Svjetskoga molitvenoga dana borbe protiv trgovanja ljudima 8. veljače 2015. - našao je svoju zagovornicu i »produženu ruku« u Hrvatskoj u redovnici Stanki Oršolić i Družbi sestara Naše Gospe koje su pomoć i rad sa žrtvama trgovanja ljudima prepoznali kao suvremeni odgovor na karizmu na koju ih poziva i njihova utemeljiteljica bl. Alix le Clerc.

»Kada sam razmišljala kako bih kao teologinja mogla pridonijeti, nisam znala koja bi bila moja misija u svijetu, što bih izabrala kao buduće polje zanimanja. Budući da me najviše zanimalo područje socijalnoga nauka Crkve i nakon volontiranja u Londonu u udruzi The Medaille Trust sa žrtvama trgovanja ljudima, našla sam svoj suvremeni Aeropag i osjetila se ponukanom da moram nešto učiniti. Mislim da je to područje gdje možemo implementirati radost evanđelja, navijestiti radosnu vijest, a tim je žrtvama to zaista potrebno. Da uz duhovnu pomoć spoznaju da postoje zaista dobre osobe koje su im spremne pomoći, da postoji Bog koji je uz njih«, kaže s. Stanka Oršolić.

Hrvati - žrtve u vlastitoj zemlji

Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova od 2002. godine više od stotinu osoba u Hrvatskoj bile su žrtve trgovanja ljudima, a većinom je riječ o spolnom iskorištavanju mlađih ženskih osoba, između 11 i 30 godina. U posljednje vrijeme povećan je broj i onih koji su postali meta krijumčara ljudima zbog radne eksploatacije, ali i prosjačenja, nezakonitoga usvajanja djece, sklapanja lažnoga i prisilnoga braka te trgovanja ljudskim organima.

»Mi u Hrvatskoj počinjemo sve više biti zemlja koja ima vlastite žrtve: Hrvatice i Hrvati žrtve su u svojoj zemlji. Prijašnjih godina bilo je žrtava iz Rumunjske, Ukrajine, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Srbije; bili smo odredišna zemlja na obali zbog turističke sezone, ali s kratkim, sezonskim zadržavanjem. Uzroci trgovanja ljudima u nas su slični kao i u ostalim zemljama: visoka stopa nezaposlenosti, siromaštvo, nestajanje mnogo mladih ljudi i djece, teške obiteljske situacije, zanemarivanje djece. To su sve ranjive skupine koje ne nalaze izlaza i ako nađu neku osobu koja im pokaže imalo pažnje i empatije i uvjeri ih da im može osigurati posao, vrlo će lako pasti u zamku krijumčara i biti žrtve trgovine ljudima. A onda slijedi 'ispiranje mozga', zlostavljanje, drogiranje, zanemarivanje. Mnoge žrtve i ne znaju da postoji izlaz te se pomire s tom činjenicom. To je najtragičnije što se može dogoditi«, kazala je redovnica.

Upravo zato htjela je probuditi svijest sugrađana. Projektom »Senzibiliziranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj za problematiku trgovine ljudima (poglavito ženama)«, koji je sama osmislila, želi uvidjeti na koji se način vjerske zajednice u Hrvatskoj mogu uključiti i pomoći u problematici trgovanja ljudima koja nadilazi granice, vjere, kulture i narode. Prvi susret održan je u subotu 22. studenoga u župi Uzvišenja sv. Križa, a u nadolazećim mjesecima istu radionicu planira odraditi u još tri katoličke župe u Zagrebu te u Srpskoj i Makedonskoj pravoslavnoj Crkvi, islamskoj zajednici, kod evangelika i baptista. Projekt je podržala hrvatska sekcija Europskoga društva žena u teološkom istraživanju, a financira ga Ekumenska inicijativa žena iz Omiša.

Tražeći posao, naišli na mučenje

»Susretima želim ponuditi osnovne informacije o trgovanju ljudima, podijeliti svoje osobno iskustvo rada u Londonu. Odlučila sam raditi u župnim zajednicama, s ljudima, krenula sam od baze. Ako ne krenemo od obitelji, odgojitelja, djece i mladih, teško se onda dalje može što pokrenuti. Možemo mi s 'krova' imati mnogo lijepih ideja, ali ako to ne dođe do ljudskih srdaca, sve teško prolazi«, kazala je ta zauzeta redovnica, potvrdivši da su reakcije svih koji su uključeni u projekt vrlo pozitivne i smatraju da o tome treba razgovarati u njihovim zajednicama.

Radionica u Sigetu započela je ispunjavanjem upitnika kojim se pokušalo doznati koliko su vjernici upoznati s realnošću trgovanja ljudima. Redovnica Oršolić potom je u predavanju iznijela ključne dokumente, uzroke trgovine ljudima, žrtve, zemlje, stanje u Hrvatskoj, a mnogo podataka dalo je uvid u to koje su vrste eksploatacija posebno izražene. Sudionici radionice bili su uključeni u različite aktivnosti: u skupinama su analizirali konkretne slučajeve trgovine ljudima i trebali prepoznati kako je došlo do njih, koji su bili propusti pravnoga sustava... Svaka je skupina napravila i plakat kojim su prenijeli poruku svojoj vjerskoj zajednici kako bi ona bila vidljiva svima koji nisu bili na susretu.

»Projekt je početak nečega što bismo trebali poslije razviti i nastaviti. Ako se netko želi uključiti, ovdje može vidjeti kako to može ostvariti, što učiniti, na kojoj razini, kako se povezati. Jedan od mogućih angažmana jest i molitva: u inozemstvu postoje i molitvene inicijative. Vjerničke zajednice, svećenici i redovnice mole za žrtve trgovanja ljudima, a posebno su aktivne kada osobi prijeti povratak u matičnu zemlju. I događaju se čuda«, svjedoči redovnica koja je u posljednjih desetak mjeseci svaki svoj slobodan trenutak iskoristila kako bi produbila znanja o onima koji su tražeći posao naišli na mučenje i zlostavljanje. Tako je upisala i poslijediplomski specijalistički studij socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

U pitanju su ljudski životi

Neprocjenjivim iskustvom opisuje s. Stanka mogućnost volontiranja u Londonu, u udruzi The Medaille Trust, gdje je omogućen smještaj za deset žena žrtava trgovanja ljudima. Sa žrtvama je provodila mnogo vremena: prolazila je njihove situacije, ispunjavala s njima formulare, pratila ih na susrete s liječnicima i odvjetnicima, na provjere na policiji, a vrijeme u prijestolnici Ujedinjenoga Kraljevstva iskoristila je i za proučavanje problema trgovine ljudima s pravne i socijalne strane. Žrtve su joj iznijele vlastite priče.

»Nisam im uopće govorila o vjeri, bila im je važna tiha prisutnost, da ih se pita kako su, gdje žele ići. Svaki dan smo ih trebali poslati van, da iziđu iz svojih misli. One su vrlo traumatizirane i depresivne, često ne spavaju jer imaju noćne more i nesanice. Kada se spase, iskustva koja su proživjela potisnu, ali onda se problemi javljaju poslije - kada idu na razgovore. Osim psiholoških problema, često se suočavaju i s fizičkim oboljenjima, imaju ožiljke po tijelu, češće oblijevaju, poneke imaju i gubitak pamćenja od čestih udaraca u glavu. Treba im pokazati ljubav, da imamo vremena i pažnje za njih, da se ne osjećaju odbačenima, da ih se ne prisiljava«, kaže s. Stanka.

Svjesna je da čini pionirske korake u Hrvatskoj kada je riječ o »bijelom roblju« i da se stvari teško pokreću s mrtve točke. Ipak u suradnji s višim instancama s. Stanka očekuje neke promjene - makar i malene korake u senzibiliziranju redovništva za pitanje problematike krijumčarenja osoba, kao i cjelokupne javnosti. U pitanju su ljudski životi, dostojanstvo osoba, žena, majki, djevojčica. A jer su upućene na probleme i živote ljudi s kojima žive, redovnice su pokazale da i jedno moderno pitanje može doći u fokus njihova djelovanja.

Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova od 2002. godine više od stotinu osoba u Hrvatskoj bile su žrtve trgovanja ljudima, a većinom je riječ o spolnom iskorištavanju mlađih ženskih osoba, između 11 i 30 godina. U posljednje vrijeme povećan je broj i onih koji su postali meta krijumčara ljudima zbog radne eksploatacije, ali i prosjačenja, nezakonitoga usvajanja djece, sklapanja lažnoga i prisilnoga braka te trgovanja ljudskim organima. (GK)