Vijesti - Sestre Služavke Malog Isusa

Sestre Služavke Malog Isusa u Vinkovcima proslavile su na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije u petak 8. rujna 100. obljetnicu djelovanja. Svečano euharistijsko slavlje predslavio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

„Ovim euharistijskim slavljem Bogu zahvaljujemo što je on 1923., prije 100 godina, na poziv gradskog poglavarstva Vinkovaca, utemeljio novo mjesto svoga zajedništva s nama ljudima u ovome gradu, osnivanjem ovoga samostana Sestara Služavki Maloga Isusa i dolaskom prvih 5 Sestara iz Sarajeva u Vinkovce. Zahvaljujemo mu što nam ovim samostanom svjedoči da je trajno s nama, da nas ljubi i što je po sestrama tako snažno i rječito odgovorio na potrebe ovoga grada i ovoga kraja u posljednjih 100 godina“, istaknuo je biskup Hranić u propovijedi.

„Njihov, nama svima ovdje u Biskupiji posebice Vinkovčanima i okolici, poznati Marijin dom, riječima Ivana Pavla II., predstavlja duhovno rodoslovlje mnogih Vinkovčana, vinkovačke djece, mladih, ostalih građana, nadasve starijih, bolesnih i siromašnih osoba. Sestre su ovdje uložile puno svoje snage, donijele puno plodova. Danas je dan kada im možemo zahvaljivati i moliti za njihova nova sestarska zvanja kako bi mogle i dalje nastavljati svoje poslanje u ovome gradu i ovoj sredini”, rekao je.

Prisutnima se obratila provincijska glavarica s. M. Emanuela Pečnik. „Slaviti jubilej znači zahvalno se spomenuti svih onih Božjih dobročinstava koje su sestre proživjele kroz minulo stoljeće. Bilo je to vrijeme žrtvene ljubavi koje ima duhovne plodove koje mi danas i ne vidimo, ali su nepregledno veliko polje”, rekla je. Vinkovačku zajednicu danas čine s. Marija Kiš, s. Anica Petričević, s. Rebeka Gačić i novopridošla s. Gordana Miškić.

Svečano slavlje animirao je zbor sestara Služavki Malog Isusa, djeca njihova dječjeg vrtića, vlč. Mario Brkić s autorskom skladbom „Najbolji prijatelj“ kao i FA Lisinski s „Bunjevačkim plesovima“ donoseći tradicijsko ozračje Slavonije i Srijema Vukovarsko-srijemske županije koju je predstavljao zamjenik župana Franjo Orešković i pročelnik Marko Dikonić.

Uz misno slavlje, sestre su na svečanoj su akademiji u novom prostoru Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci predstavile Zbornik o kojem su govorili povjesničarka dr. sc. Agneza Szabo i župnik Župe sv. Euzebija i Poliona vlč. Florijan Kvetek. Održana je i premijera dokumentarnog filma „Sjaj zvijezde Marijinog doma“ redatelja Danijela Crneka.

„S radošću danas slavimo stoljeće djelovanja naših sestara Služavki Malog Isusa i Marijinog doma u Vinkovcima. Prilika je ovo prisjetiti se svih onih trenutaka kada su one bile uz nas podučavajući nas koliko je važno ljubiti svog bližnjeg, poticale na molitvu, vjeru u bolje sutra pridonoseći miru u našem gradu. Hvala im na svemu tome jer su naša inspiracija i vodilja u vjeri”, rekao je tom  prigodom zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić.

Sestre Služavke trodnevnicom su pripremale za tu proslavu uz podršku vrhovne glavarice Družbe s. Marije Banić. Trodnevnu pripravu u vrtu Marijinog doma predvodili su o. Ilija Sudar, SAC, župnik Župe sv. Vinka Pallottija vlč. Anđelko Cindori, župnik Župe Gospe Brze Pomoći iz Slavonskoga Broda i župnik Župe sv. Ćirila i Metoda u Vinkovcima vlč. Mario Brkić. Sestre su se na osobit način u svojim molitvama i nakanama sjećale svojih prethodnica, među kojima i nedavno preminule s. Antonije Bajzek, zahvalne za službu i život u Vinkovcima.

Nakon što je Družbu u Sarajevu osnovao vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler, sestre misionarski naseljavaju i uređuju derutan prostor u Vojarskoj u Vinkovcima, namijenivši ga za sirotište, ubožnicu, konvikt, vrtić. S Hrvatskim proljećem, sestre obnavljaju karitativni rad 1972., vrtić otvaraju 1979., obnavljaju rad nakon Domovinskog rata 1994. godine. Arhivska građa potvrđuje trpljenje Marijinog doma od početaka do devedesetih, istaknula je provincijska glavarica, dodavši da je današnje lice Marijinog doma usmjereno u odgoj djece predškolske dobi u okviru Dječjeg vrtića Cvjetnjak.

Iako je danas Marijin dom brojčano smanjen, na Malu Gospu slave spomen žrtvene ljubavi, u nadi da Bog koji je bio začetak davne 1923. u svojoj providnosti to sve opet može obnoviti na svoju slavu, poručile su sestre.