Vijesti - Svečano otvorena jubilejska 175. godina od dolaska sestara milosrdnica u Zagreb

Dan dolaska prvih sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zagreb proslavljen je 5. rujna euharistijskim slavljem u crkvi Sv. Vinka Paulskoga u sklopu Kuće matice u Zagrebu. Misno slavlje predvodio je provincijal slovenskih lazarista o. Franc Rataj u koncelebraciji sa subraćom lazaristima hrvatske zajednice i svećenicima crkve posvećene svetom Vinku.

U pripremi za misno slavlje na početku otvorenja jubilejske 175. godine od dolaska sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagreb, u Frankopanskoj ulici upriličeno je klanjanje s pjevanom Večernjom molitvom. Nakon klanjanja prikazan je povijesni pregled djelovanja sestara milosrdnica na području Republike Hrvatske.

Vrhovna poglavarica sestara milosrdnica s. Miroslava Bradica naglasila je da su milosrdnice u Zagreb došle na poziv kardinala Jurja Haulika s ciljem pružanja obrazovanja siromašnoj ženskoj mladeži te kako bi se posvetile odgoju djece i njezi bolesnika.

Svi koji se nadahnjuju duhom sv. Vinka dio su velike vinkovske obitelji.

“Cilj sestara bio je prenijeti vinkovsku karizmu na tlo Hrvatske i ovdje započeti ono što su radile diljem svijeta”, rekla je s. Miroslava i dodala da njihova vinkovska obitelj obuhvaća široki spektar osoba duhovnog staleža i civilnog života koje žele slijediti Vinkovu karizmu, širiti milosrđe i milosrdnu ljubav kroz brigu o drugima i odgoj mladeži.

Godina koja je pred sestrama nosi mnogo posebnosti i za laike koji će biti otvoreni karizmi koja je odrednica djelovanja milosrdnica.

“S početkom školske godine počinje Vjeronaučna olimpijada na nacionalnom planu s temom ‘Sveti Vinko Paulski apostol milosrdne ljubavi’ (Vinkovska karizma u Hrvatskoj), a količina materijala koji je prikupljen i sažet tvori jednu lijepu knjigu kojom će se moći služiti svi. Vjeronaučna olimpijada je jedan dar, a drugi dar koji nam je dragi Bog po zagovoru sv. Vinka poklonio je dolazak moći sv. Vinka u našu kuću Maticu u Zagrebu. Posebno smo počašćene jer će sv. Vinko doći i pogledati svoje kćeri, kako rade i djeluju u Hrvatskoj. Sve je to na duhovno obogaćenje nas sestara i svih laika”, zaključila je s. Miroslava.

Prva savjetnica i zamjenica časne majke s. Jelena Ikić kazala je kako proslavom jubileja ne žele stvarati pompu već odati počast prvim sestrama koje su bile junakinje.

“Da mene danas netko, kao onda prvih šest sestara, pošalje u nepoznatu zemlju gdje bih se teško snalazila, pitanje je bih li prihvatila. Danas više radimo na demokraciji i često pitamo jedni druge pitanja, bi li ti mogla, hoćeš li, slažeš li se, a u vrijeme sestara koje su došle u Hrvatsku poslušnost je bila na vrhuncu. Prvih šest sestara su bile mlade sestre, dvije sestre i četiri novakinje. Od njih šest, četiri su dale svoje živote. Ispod crkve imamo kriptu koja nam ih trajno priziva u sjećanje, stoga im se molimo i zahvaljujemo Bogu na tim divnim uzorima. Kad bih ja bila takva, dovoljno bi bilo jer smo svi po ljudskosti slabi, a snažni po onome što je od Boga. Želim svojoj Družbi da uvijek u njoj bude sestara koje će biti uzor nama ostalima”, poručila je s. Jelena.

Prvi put u crkvi Sv. Vinka Paulskog u Frankopanskoj misu je predvodio provincijal Slovenske provincije lazarista o. Franc Rataj. Nakon pozdravnog govora časne majke o. Rataj uveo je okupljene vjernike u misno slavlje s ciljem zahvale Bogu za 175 godina djelovanja milosrdnica na ovom tlu.

Propovjednik je na samom početku naglasio ono što je uistinu vrijedno u našim životima. “Ono što ostaje i obogaćuje naš život ne možemo postići radom i naporom jer nam je to već darovano”, rekao je o. Rataj. Nadalje je kazao da misnim slavljem prva zahvala ide Bogu za šest sestara koje su došle u ovo podneblje, kao i za sve milosrdnice koje su nastavile njihovim stopama.

Istaknuvši povijesne činjenice djelovanja sestara u njihovu odgojno-obrazovnom i karitativnom radu, provincijal je kazao da se sestre nisu štedjele radeći gdje god je vinkovska karizma bila potrebna pa tako i u ratnim vremenima.

“Mnoge sestre su tijekom II. svjetskog rata zatvarane u logore ili prognane. Kako bi preživjele u komunističkom režimu bile su prisiljene raditi teške fizičke poslove, a pritom su ilegalno i u tajnosti širile svoju vjeru tako što su narodu održavale sate vjeronauka i kulture. Zato danas molimo Boga da i dalje izljeva obilje svoje milosti na sestre milosrdnice diljem svijeta”, istaknuo je provincijal slovenskih lazarista.

Kao uvod u zaključni dio propovijedi o. Rataj istaknuo je kako danas živimo u društvu koje uvijek nešto proizvodi i dokazuje se.

Ono što našem životu daje vrijednost ne možemo postići učinkom jer učinak, prisila i proračunatost kvare čovjeka.

“Svakoga se mjeri prema učinku i uspjehu. Osoba koja ne daje učinak koji se od nje očekuje ubrzo je gurnuta u stranu i zaboravljena. O učinku ovisi životni standard i zasluga koju pojedinac prima. Postoji i glasno protestiranje onih koji na svoj život ne žele gledati pod vidom prisile ili zasluge. Ono što našem životu daje vrijednost ne možemo postići učinkom jer učinak, prisila i proračunatost kvare čovjeka. Bez iznimke treba darivati ljubav, skrovitost, prijateljstvo, oproštenje, vjernost i nadu. Niti jedna od tih stvarnosti ne daje se prisilom niti se može kupiti novcem. Te stvari se primaju besplatno i na njima treba biti zahvalan”, naglasio je propovjednik.

Provincijal Rataj na kraju je svima poručio da moraju biti poput djeteta koje je otvoreno za darivanje, jer ako smo poput djeteta tada smo u svemu upućeni na Boga i ujedno vjerujemo da nas Bog bezuvjetno ljubi.