Vijesti - Tribina s katehezom za odrasle u župi svetoga Antuna Padovanskog u Zagrebu
Tribina s katehezom za odrasle u župi svetoga Antuna Padovanskog u Zagrebu
Objavljeno: 11. 11. 2013 - 22:43U ponedjeljak, 11. studenog 2013. godine, u dvorani svetoga Franje na zagrebačkom Svetom Duhu, u organizaciji župe svetoga Antuna Padovanskoga održana je druga Tribina s katehezom za odrasle u ovoj pastoralnoj godini pod nazivom Sakrament krsta koju je vodio prof. dr. fra Ivan Karlić.
Na početku kateheze prof. Karlić je podsjetio da se sakramenti krsta, euharistije i potvrde nazivaju sakramentima kršćanske inicijacije. Sve su civilizacije veliku pozornost pridavale procesu prerastanja iz djetinje u zrelu dob. Taj je proces obilježen nekim obredom, inicijacijom (uvođenjem). U kršćanstvu inicijacija predstavlja prva tri sakramenta koji osobu uvode u kršćanstvo: krst, potvrdu i euharistiju. Samo krštenje je uvjet i temelj za ostale sakramente te ga se stoga i naziva vrata kršćanske vjere; pošto primimo krštenje, možemo primati ostale sakramente, rekao je prof. Karlić.
Grčka riječ baptizein (baptizma; baptismus) znači uroniti, (uranjanje). Prvi su kršćani bili krštavani uranjanjem u vodu, koje označava ukop katekumena u smrt Isusa Krista, te uskrsnuće s Njime, kao novo stvorenje. Naziv za ovaj sakrament raširen u slavenskim jezicima jest „krštenje“, što znači da se tim sakramentom „pokristovljuje“ osobu koju se krsti. Dakle, u hrvatskom jeziku riječ krstiti (krst, krštenje) pobliže znači: unijeti u Krista, ucijepiti u Krista. U svakodnevnom jeziku ljudi obično govore o sakramentu krštenja, ali to baš i nije ispravno reći. Naime, sam se sakrament naziva krst, a način na koji se on podjeljuje, dakle obred je krštenje pojasnio je prof. Karlić.
Potom je voditelj tribine napravio povijesni pregled prakse sakramenta krsta te iznio biblijsko – teološko značenje ovoga temeljnog sakramenta. Za što potpuniju sliku o značenju sakramenta krsta, prof. Karlić je sažeto prikazao teološko-pastoralno razumijevanje krštenja, te pri tome istaknuo eklezijalni, kristološki i sakramentalni vid sakramenta krsta jer po ovome sakramentu učlanjujemo se u Crkvu, a put je očišćenje grijeha i posvećenje kao sudjelovanje u milosti Duha, protumačio je prof. Karlić.
U nastavku tribine voditelj je progovorio o dijeljenju sakramenta krsta maloj djeci koje i danas izaziva prijepore te potom pojasnio da osporavatelji podjeljivanja sakramenta krsta maloj djeci zanemaruju Božje djelovanje i eklezijalni karakter tog sakramenta jer krštenje nije samo sakrament (naše) vjere, nego je i Božji čin, odnosno dar ponajprije ono je i preporođenje, očišćenje od grijeha i opečaćenje po kojem postajemo članovi Crkve. Crkva, dakle, smije i treba krštavati neodraslu djecu, jer je krštenje početak puta s Isusom Kristom, zaključio je prof. Karlić.
Na kraju tribine prof. Karlić je razjasnio pitanje nužnosti krštenja za spasenje te rekao kako je krštenje nužno za spasenje, ali da to ne znači da se ne mogu spasiti oni koji su nekršteni. Nauk o nužnosti krštenja za spasenje želi naglasiti da ne postoji nikakvo samootkupljenje i da je spasenje dar Božji. Također je prof. Karlić dao vrlo precizan odgovor na pitanje o spašavanju djece koja su umrla nekrštena rekavši kako se odgovor na to pitanje tijekom povijesti poprilično promijenio pri tome citirajući Drugi vatikanski sabor koji kaže: „Krist je umro za sve i konačni čovjekov poziv stvarno je samo jedan, i to božanski, te moramo držati da Duh Sveti pruža svima mogućnost da se, na način koji je Bogu poznat, pridruže Kristovu pashalnom misteriju”. Prema tome, ako netko (ne svojom krivnjom) nije čuo za Isusa Krista, a živi po glasu svoje savjesti i po naravnim zakonima (čime zapravo čini Božju volju), iako se nije krstio (nije primio obred krštenja) on živi otajstvo, i nema nikakva razloga da ne bude spašen. Nada u Božje milosrđe rađa misao o mogućnosti spasenja i one djece koja su umrla bez krštenja, premda putove (toga) spasenja poznaje samo Bog. Kršćanska vjera i nada dopuštaju misao da zadnja riječ Božja o svijetu nije osuda grješnika, nego milost i otkupljenje, odnosno nada u spasenje, zaključio je prof. Karlić.
Slijedeća Tribina s katehezom za odrasle održava se 9. prosinca 2013. godine u 19.45 sati, a tema susreta je: sakrament potvrde. (v.v.)
27. veljače – 1. ožujka 2025.
Kuća Betanija (Kaciol 38, Veli Lošinj)
Tema: Zapreke za rast u cjelovitoj ljubavi
Voditelji: Stjepan Baloban i Sanda Smoljo Dobrovoljski
Prijave do: 27. siječnja 2025.
1. ožujka 2025.
DV Sv. Male Terezije (Vrhovec 29, Zagreb)
Tema: Molitva koja mijenja
Prijave do: 1. veljače 2025.
7. - 9. ožujka 2025.
Duhovni centar Biskup fra Paškal Buconjić (Potoci 1, Mostar, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Dominika Anić SSFCR
Prijave do: 7. veljače 2025.
14. – 16. ožujka 2025.
Duhovno-obrazovni centar Marijin Dvor (Lužnički odvojak 3, Lužnica)
Tema: Liturgija i askeza: rast u duhovnosti posvećene osobe
Voditelj: o. Damjan Kružičević OSB
Prijave do: 14. veljače 2025.
29. ožujka – 5. travnja 2025. (Pastoralni centar sv. Vinka Paulskog, Novigrad na Dobri 17, Duga Resa)
Voditelj: p. Mirko Nikolić SJ
Prijave do: 28. veljače 2025.
9. – 11. svibnja 2025.
(Franjevački samostan, Košljun)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Krista Mijatović SCSC
Prijave do: 9. travnja 2025.
16. – 18. svibnja 2025.
(Kuća molitve - Masna Luka, Park Blidinje, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: o. Mirko Nikolić SJ
Prijave do: 16. travnja 2025.
30. svibnja - 1. lipnja 2025.
Duhovni centar Biskup fra Paškal Buconjić (Potoci 1, Mostar, BiH)
Tema: Oprost – milost i zadatak Svete godine
Voditelj: s. Dominika Anić SSFCR
Prijave do: 30. travnja 2025.
14. srpnja - 14. kolovoza 2025.
Duhovno-obrazovni centar Marijin Dvor (Lužnički odvojak 3, Lužnica)
Voditelj: p. Mirko NIkolić SJ
Split, 19. - 20. rujna 2025.
Dubrovnik, 20. rujna 2025.
Zagreb, 26. - 27. rujna 2025. (Granešina 3)
Rijeka
Đakovo, 27. rujna 2025.