Vijesti - U Rimu započeo susret “Posvećeni život u zajedništvu”

Molitvenim bdijenjem koje je u bazilici sv. Petra 28. siječnja predvodio nadbiskup Carballo, tajnik Kongregacije za ustanove posvećena i društva apostolskoga života, započeo je završni tjedan Godine posvećena života. U Rimu se održava međunarodni susret svih oblika redovničkoga života na temu: Posvećeni život i zajedništvo. Zajednički temelj u različitosti oblika posvećenog života. Prisutno je oko šest tisuća redovnika iz cijeloga svijeta. Cilj ovog susreta je upoznati bolje veliki mozaik koji kroz različitost karizmi Crkvi daruje Bogu posvećeni život. U svojoj različitosti, sve Bogu posvećene osobe imaju isti cilj: Biti lice milosrdnog Oca, svjedoci i graditelji autentičnog bratstva. Kongres će završiti 2. veljače kada će Sveti otac u bazilici sv. Petra s početkom u 17,30 predvoditi svetu misu povodom proslave XX. svjetskog dana posvećenog života. 

Govoreći o Godini posvećenoga života u razgovoru za Radio Vatkan, kardinal João Braz de Aviz, pročelnik Kongregacije za ustanove posvećena i društva apostolskoga života, rekao je kako je proslava u redovnicima obnovila zahvalnost Bogu za redovničko zvanje. Godina je zaista veliki dar koji osjećamo kao poticaj da se vratimo bitnome te da posvećeni život promatramo kao dar s visine koji je namijenjen cijeloj Crkvi – istaknuo je kardinal dodajući: A potom, nova je nada – koju je Godina potaknula u ustanovama, samostanima, u životu svjetovnih zavoda, u Redu djevica – u nešto vrlo veliko u Crkvi, što je donekle bilo prigušeno i što sada obnavlja svoj identitet, a to je uvjerenje da nema opreke između povijesnih i sadašnjih oblika posvećenoga života: komplementarni su, jedan može pomoći drugom. U tom smislu, ova su dva iskustva velika: zahvalnost i nada – objasnio je kardinal Braz de Aviz.

Na primjedbu kako se završni tjedan odvija u znaku zajedništva karizmi, rekao je da je zajedništvo obilježje našega vremena, jer nema više smisla osamljenički hod. U prošlosti se mogao smatrati dobrim, ali danas, sa svim obilježjima sadašnjega svijeta, s komunikacijskim mogućnostima koje imamo, sa sredstvima na raspolaganju, moramo uvijek, kad je to moguće, zajedno hoditi, a nakon toga vrjednovati ono što je različito, što je vlastito i što određuje svaku ustanovu – primijetio je kardinal nastavljajući: Zajedništvo dakle obilježava naše vrijeme, stoga se u završnom tjednu susreću svi oblici posvećena života – Red djevica (Ordo virginum), ustanove aktivnoga i kontemplativnoga života, redovnici, monasi, pustinjaci te novi oblici… svi su zastupljeni na ovom susretu; u početku će svi sudjelovati u zajedničkom programu, a potom u zasebnim programima. Sve se dakle odvija na svjetskoj i lokalnoj razini – primijetio je kardinal.

Na upit kako je papa Franjo slijedio Godinu posvećena života, rekao je da je Sveti otac bio duša Godine. On je rodovnik, isusovac; dao nam je smjernice koje obuhvaćaju svekoliku tradiciju Crkve, a ujedno su novi poticaji za „ovaj“ trenutak: primjerice, vraćanje na ono što je bitno za redovnički život, Božjem pozivu kojem se odazivamo. Sve je ostalo, ako je u skladu s pozivom, dobro : strukture, karizme i tako redom. Zvanje je dakle vrlo važno, a potom i obnova zajedništva u Crkvi, dimenzija zajedničkoga života – kazao je kardinal.

Ne trebaju nas različitosti umanjivati ili osiromašiti već bogatiti. To moramo naučiti u praksi, a ne samo jer shvaćamo da je tako u Evanđelju. To pak znači živjeti radosno, što Papa uvijek ponavlja. Ako osjećaš da te Bog ljubi, onda si dužan to očitovati iako si morao učiniti neke odabire, primjerice, beženstvo. Smisao beženstva nije samoća već velikodušnije služenje svekolikoj zajednici, polazeći od Boga. Papina je prisutnost, u tom smislu, bila duša svega – objasnio je kardinal Braz de Aviz.

Na primjedbu da se Godina posvećena života zaključuje s Jubilejom milosrđa, rekao je da su s Papom komentirali kako je dobro da se Godina posvećena života zaključuje u ozračju Jubileja milosrđa. To je i za nas vrlo važno, odnos normalno je za jednoga redovnika ili redovnicu, koji su iskusili Božje milosrđe da to milosrđe, tijekom svoga života, dijele drugima. To se ima još više očitovati u tjelesnim i duhovnim djelima milosrđa, koja diče rad redovnika u Crkvi i za Crkvu. Jubilej stoga smatramo naravnim produženjem Godine posvećena života pa i zbog programa koji će se ostvarivati u budućnosti – zaključio je kardinal João Braz de Aviz.