Vijesti - XI. dani franjevačke kulture u Našicama

Svibanjski dani u Našicama protječu u znaku XI. dana franjevačke kulture (DFK), koje suorganizacijski osmišljavaju i ostvaruju tamošnji franjevački samostan, Zavičajni muzej, Ogranak Matice hrvatske te Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice.

Ovogodišnji DFK otvoreni su 3. svibnja koncertom Hrvatskoga pjevačkog društva "Jeka" iz Samobora, u povodu 140. obljetnice osnutka toga zbora. Zborom je ravnao umjetnički voditelj maestro Josip degl'Ivellio. Uime domaćina goste i publiku u crkvi Sv. Antuna Padovanskog pozdravio je našički župnik i gvardijan franjevačkog samostana fra Dragutin Bedeničić.

U nedjelju 4. svibnja u pastoralnoj dvorani Emaus predstavljen je nakon večernje mise pretisak knjige "Svetac mladih sveti Dominik Savio", uz nastup našičkoga crkvenog zbora Snaga Duha i prigodan igrokaz mladih Valpovčana. Osnovci i srednjoškolci: Antonio Milošević, Benjamin Čaušić, Branimir Živković, Denis Lazar, Marko Šaronić, Manuel Cvetković i Ivan Vidušić, uz stručnu podršku lektorice predstavljene knjige prof. Ljiljane Silađi, uprizorili su životopis sv. Dominika Savija (1842. – 1857.) čiji se spomendan obilježava 6. svibnja. Knjigu je u vlastitoj nakladi priredio, osuvremenio i izdao vlč. Pavo Martić, župni vikar u valpovačkoj župi Bezgrešnog začeća BDM.

U sklopu DFK otvorena je 7. svibnja izložba stalnog postava vitraja iz našičke crkve u hodniku ispred samostanske blagovaonice i u kapelici, uz nazočnost autora akademskog slikara, ilustratora i pedagoga Branimira Dorotića, koji je godine 1998. napravio skice za vitraje s ikonografskim likovima Majke Božje, sv. Antuna, sv. Franje, sv. Klare i Križni put te grb Slavonije i Našica, a izrađeni su u Staklarskoj umjetničkoj radionici za izradu vitraja Marijana Ilića iz Zagreba. O umjetniku i vitrajima koji našičkom samostanu daju novu vizuru i vizitkartu govorili su novoizabrani provincijal HFP sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak, našički gvardijan fra Dragutin Bedeničić i prof. Silvija Lučevnjak. Izložba je izazvala veliko zanimanje župljana koji su pokazali oduševljenje idejnim rješenjem izloženih umjetnina dostupnih trajno javnosti u novom svjetlu i okruženju.

Zanimljiv tematski prilog Dana franjevačke kulture bilo je predavanje umirovljenog knjižničara i arhivara Mate Batorovića "Svjetovni franjevci – povijest Trećega reda" uz izložbu knjiga, dokumenata i slikokaz Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice Našice u pastoralnoj dvorani Emaus. Prigodnom riječju o značenju kulture (sabiranja, razvijanja, obrađivanja i unaprjeđenja života) te ukorijenjenosti čovjekova duha i duše u kontekstu Dana franjevačke kulture, nazočne je uime domaćina samostana pozdravio fra Tomislav Smiljanić. Uslijedilo je predavanje o velikoj franjevačkoj obitelji – redovima i bratovštinama pomoću kojih su franjevci vodili kršćanske laike putem savršenstva u duhu "Serafskog oca". Nažalost, neke su samostane, poput lepoglavskog, vlasti zatvorile, o čemu je August Šenoa napisao dirljivu pjesmu "Fratarska oporuka", koju su pročitali našički gimnazijalci Filip Zlosa i Rebeka Medić. O povijesti našičkog bratstva FSR-a od 1884. i današnjoj ulozi Trećeg reda govorila je s. Anđela Feger, istaknuvši da 76 zavjetovanih članova i 3 novaka (u pripravi) u jednostavnosti i poniznosti srca na radost bližnjima koračaju stopama sv. Franje ususret starim i bolesnim osobama – u duhu Franjinoga duboko proživljenoga gesla "Ljubav nije ljubljena". O Franjevačkoj mladeži koja u našičkoj župi djeluje već dva desetljeća govorio je sadašnji predsjednik FRAMA-e Robert Kresić. Batorovićev istraživački projekt o franjevcima kao prenositeljima evanđeoske poruke spasenja zoran je prikaz misli sv. Franje koja ga je zanosila i nosila kroz život. Predavaču i sudionicima programa zahvalila je suorganizatorica DFK Silvija Lučevnjak.

Susretom na temu "Franjevci i Hrvatska katolička misija u Beču" na blagdan Gospe Fatimske, 13. svibnja, nakon molitve krunice i večernje mise, u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog programski su zatvoreni ovogodišnji Dani franjevačke kulture u Našicama. Knjigu filologa dr. Marko Lukende "Živjeti negdje drugdje", posvećenu životu i kulturnom djelovanju Hrvata u Beču, predstavili su fra IlijaVrdoljak – petnaestogodišnji voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču i provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, te autor knjige – nekadašnji bečki student i doktorand, suosnivač raznih udruga i svjedok njihovih uspona i padova, a danas znanstvenik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Prikupljenu arhivsku građu objavio je u historiografskoj studiji pod naslovom "Živjeti negdje drugdje", koju je 2012. objavila Hrvatska katolička misija iz Beča. Sadržaj knjige donosi podatke o djelovanju udruga koje su Hrvati osnivali u Beču posljednjih 90 godina, gdje su dio svog života proveli mnogi hrvatski intelektualci. Većina današnjih bečkih Hrvata, kojih ondje ima oko 35.000, doselila se u glavni grad Austrije u drugoj polovici 20. st., uglavnom kao ekonomska ili politička emigracija. Knjiga je nastala tragom druženja i težnje nacionalno osviještenih intelektualaca ranih 70-ih da osvijetle položaj Hrvata (1971./1972.) u domovini i svijetu jer ono što nije zapisano – nestaje. Autor je izrazio zahvalnost fra Iliji Vrdoljaku za nesebičan doprinos tijekom pisanja knjige u vidu poticaja, ohrabrenja, zanimljivih priloga i recenzije te promicanja istraživačke građe kao temelja za doradu teme koja zrcali hrvatsku stvarnost u domovini i dijaspori.

Zapisi i svjedočanstva o tragičnoj, mučeničkoj smrti autorova brata vlč. Filipa Lukende i redovnice Cecilije Grgić u Presnačama kod Banje Luke, nastali su u duhu izreke bosanskih franjevaca: "Zapiši pa će i Bog zapamtiti". Obljetnica ubojstva nevinih žrtava mučenih i zapaljenih 12. svibnja 1995., bila je prigoda za predstavljanje 2. dopunjenog i proširenog izdanja knjige dr. sc. Marka Lukende. U žrtvi stradalnika i knjizi Presnački mučenici prepoznaju se elementi pravoga kršćanskoga mučeništva, svjedočenja za Boga životom i smrću. To je istodobno i spomen na njihovu vjernost Kristu do prolijevanja vlastite krvi i baština našeg naroda – znak odgovornog vjerničkog življenja, razboritosti, mučeništva, osjećaja i volje u služenju velikodušna i nepodijeljena srca, istaknuto je na predstavljanju. (ika)