Vijesti - Završen nadbiskupijski postupak za beatifikaciju o. Janeza Strašeka

U Zagrebačkoj nadbiskupiji 26. ožujka završen je postupak za proglašenje blaženim o. Janeza (Ivana) Strašeka, lazarista koji je stradao 1947. u mjestu Svetice kraj Karlovca, izvijestio je vicepostulator o. Dario Grbac.

Sjednicu održanu na zagrebačkom Kaptolu otvorio je generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije Tomislav Subotičanec, a sudjelovali su i kancelar Nadbiskupije Marko Kovač te službenici sudišta (biskupski delegat, promotor pravde i notar), zatim postulator Misijske družbe o. Serhiy  Pavlish, vicepostulator te predstavnici Vinkovske obitelji u Hrvatskoj (svećenici lazaristi, časne sestre i laici).

Vicepostulator je predstavio lik sluge Božjega o. Janeza, nakon čega su svi izmolili molitvu za njegovo proglašenje blaženim. Prisegu su položili službenici sudišta, postulator i vicepostulator, nakon čega su sabrani dokumenti zapečaćeni i predani postulatoru da ih osobno preda na Kongregaciju za kauze svetih u Rimu. Sjednica je zaključena molitvom.

O. Janez rođen je 11. prosinca 1906. u zaseoku Slake (Podčetrtek) u Sloveniji. Otac mu se zvao Janez, a majka Marija r. Mlakar. Bio je najstarije dijete. Imao je dva brata i dvije sestre. Kršten je u župnoj crkvi sv. Lovre u Podčetrtku. Pučku školu pohađao je u Podčetrtku, a klasičnu gimnaziju u Ljubljani. Nakon položene mature ušao je u nutarnje sjemenište (novicijat) i nakon godine dana počeo je studij teologije. Zaređen je svećenika 3. kolovoza 1933. u crkvi Srca Isusova u Ljubljani.

Kratko vrijeme djelovao je u Sloveniji u formaciji novakinja Družbe kćeri kršćanske ljubavi i držao misije. Godine 1935. premješten je u Beograd u Župu sv. Ćirila i Metoda za kapelana i katehetu. Godine 1938. poslan je u Kosovsku Mitrovicu. Bio je najprije kapelan i kateheta, a onda župnik do 22. srpnja 1941. Ponovno su ga poglavari poslali u Beograd, a pastoralno je djelovao i u župi u Kragujevcu i Novom Kneževcu u Banatu. Na malu Gospu 1946. imenovan je župnikom na Sveticama. Tu su župu od 1941. do 1947. vodili lazaristi nastanjeni u pavlinskom samostanu.

O. Janez je s oduševljenjem i hrabro obnašao svećeničku službu. Pokazao se veoma požrtvovnim i bio blizu svakoj ljudskoj potrebi. Naviještao je Evanđelje bez kompromisa, znajući da mu je život u opasnosti. Neprijatelji Katoličke Crkve, a i svećenika koji uče vjeru, nisu više mogli podnositi njegove propovijedi u kojima je govorio kako roditelji trebaju djecu krstiti u crkvi, a mladenci sklapati brak pred svećenikom. Smatrali su da on time kvari mladež i ruši sve što su oni pokušavali izgraditi – društvo bezbožnika. Tako su dvojica braće odlučila da ga ubiju.

Nakon ubojstva ozaljskog župnika vlč. Matije Kranjčića, o. Janez je upravljao i župom Ozalj. Na Cvjetnicu, 30. ožujka 1947. nakon jutarnje mise u Ozlju, krenuo je šumskim putem prema župi Svetice. Na putu su ga dočekala dvojica braće. Pogođen je u glavu pucnjem iz lovačke puške. Kako se dugo mučio dotukli su ga kolcem i odvukli s puta u šumu. Vjernici su ga očekivali za misu poldanicu, nije ga bilo, premda je uvijek bio točan. Nakon molitve krunice išli su ga tražiti, ali ga na putu nisu našli.  Neke su osobe rekle da su čule pucanj, a oko 14 sati i zapomaganje u šumi, ali se nitko iz straha nije odazvao. Drugog dana našla ga je jedna vjernica u šumi, pokrivenog granjem.

Vjernici su uvjereni da je o. Strašek umro kao mučenik, dolaze na njegov grob i s velikim mu se pouzdanjem preporučuju. Svake se godine na Cvjetnicu, počevši od 1998. godine, okupljaju na pobožnost križnog puta. Idu putem od Ozlja do Svetica kojim je on išao. Na Bijelu nedjelju, 23. travnja 2017., o 70. obljetnici njegove smrti sudjelovalo je više od 600 osoba, a euharistijsko slavlje predvodio je celjski biskup Stanislav Lipovšek.