Vijesti - Završio prvi dan zasjedanja 53. skupštine Hrvatske redovničke konferencije

U Franjevačkom samostanu u zagrebačkoj Dubravi 13. i 14. listopada održava se zasjedanje 53. skupštine Hrvatske redovničke konferencije (HRK) na kojoj sudjeluju viši redovnički poglavari i poglavarice iz Hrvatske, te Bosne i Hercegovine.

Pozdravljajući okupljene, predsjednik HRK fr. Slavko Slišković naglasio je kako je tema zasjedanja „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje“ izuzetno važna i aktualna za redovničke zajednice i cijelu Crkvu.

Predsjednik Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine fra Jozo Marinčić, OFM, zahvalio je vodstvu HRK na potpori koju daje redovništvu u BiH. Također je naglasio kako su KVRPP BiH 23 redovničke zajednice: 7 muških i 16 ženskih, od kojih su dvije kontemplativne (klarise na Brestovskom kod Kiseljaka i karmelićanke u Sarajevu). Prema posljednjim podacima, Konferencija ima ukupno 839 članova, od toga 355 redovnika i 484 redovnice. U znak zahvale i zajedništva, fra Jozo je uime KVRPP BiH predsjedniku HRK Sliškoviću uručio sliku Gospe Olovske čiji je mozaik postavljen u Nazaretu.

Na otvaranju zajedničkoga zasjedanja, redovničkim poglavaricama i poglavarima obratio se i predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. U osvrtu na temu „Sinodalnost Crkve“, mons. Križić naglasio je da je Sinoda zapravo „zajednički hod cijelog Božjeg naroda u zauzetosti za obnovu Crkve. Crkva se treba trajno obnavljati da bi njezino svjedočenje moglo biti snažnije i njezin navještaj razumljiviji svakom vremenu i svakoj kulturi“, rekao je biskup Križić, te podsjetio kako papa Franjo u svojim nagovorima često ističe kako je vjera put, budući da se Bog objavio kao Bog povijesti, a ne kao kompendij apstraktnih istina. Zato je nužno stalno tražiti Božje zahtjeve za čovjeka današnjeg vremena i današnje kulture.“

Prvo predavanje „Redovništvo i sinodalnost Crkve“ održao je doc. dr. sc. Branko Murić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U uvodnom dijelu, osvrnuo se na „sinodalni princip kao paradigmu Crkve za treće tisućljeće“, te naglasio „dok se s jedne strane može konstatirati i teološki govoriti o načelu sinodalnosti kao novoj paradigmi Crkve, njena konstitutivnost se nalazi u samim počecima, u temeljima Crkve. Sinodalnost i sinodalni hod nisu neka novotarija, nego svoju ukorijenjenost imaju u Božjoj Riječi.“

U tom je pogledu doc. dr. sc. Murić pred redovničke poglavarice i poglavare stavio nekoliko upita za promišljanje: „Prepoznajemo li načelo sinodalnosti u redovničkoj zajednici u kojoj živimo; uključujemo li načela slušanja, parezije, razlučivanja? Nadalje, ukoliko naše zajednice, karizme kojima nastojimo biti vjerni, poslanje i život prolaze kroz krizu i sumnje, na koji način jačanje sinodalnih načela može poboljšati, osnažiti, osvježiti i obnoviti bit zajednice kojoj pripadamo?“ Također je pozvao na propitkivanje, kako redovničke zajednice mogu više i bolje pridonijeti preobrazbi mjesne Crkve kroz zajedništvo-sudjelovanje-poslanje.

Govoreći o istoj temi „Redovništvo i sinodalnost Crkve“, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua u uvodu izlaganja dao je opća pojašnjenja o Sinodi, te ukazao na više govora pape Franje o toj temi. Govoreći pak o doprinosu redovnica i redovnika, naglasio je, kako je taj doprinos „jedinstven i nezamjenjiv, napose iskustvo zajedničkog hoda na razini Družbi.“ Na kraju jutarnjega dijela zasjedanja, nuncij Lingua je u zajedništvu s provincijalima predvodio euharistijsko slavlje.

U nastavku zasjedanja Skupštine, predstavljen je rad Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba koji je nedavno osnovan pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Projekt edukacija i mogućnost obrazovanja u okviru Centra predstavili su mr. sc. Marina Šijaković i doc. dr. sc. Josip Bošnjaković.

Prodekanica za nastavu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Silvija Migles predstavila je program cjeloživotnog obrazovanja „Formacija odgojitelja svećeničkih i redovničkih kandidata“. U raspravi su redovničke poglavarice i poglavari iznijeli razmišljanja i prijedloge glede ostvarivanja suradnje u navedenim odgojno-obrazovnim projektima.