Vijesti - Znanstveni kolokvij o dominikancima i školstvu u Bolu na Braču

„Dominikanci i školstvo u Bolu na Braču" naziv je znanstvenoga kolokvija koji je u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održan u petak 10. studenoga u Domu kulture u Bolu na otoku Braču. Kolokvij je upriličen u povodu 110. obljetnice osnivanja dominikanske gimnazije u Bolu (1907.–2017.). Znanstveni kolokvij okupio je istaknute članove Hrvatske dominikanske provincije i profesore sa Hrvatskih studija, a programom je moderirala novinarka i urednica HRT-a dr. Tanja Baran.

Uime općine Bol i njezina načelnika Tihomira Marinkovića pozdravnu riječ uputio je predsjednik tamošnjega Općinskoga vijeća Matko Baković. „Uvaženim profesorima i predavačima zahvaljujem na dolasku i njihovu radu, Hrvatskim studijima na organizaciji, a našim dominikancima na velikome doprinosu razvoju kulture i školstva u Bolu", poručio je bolski vijećnik, pozdravljajući, pritom, učenike i nastavnike Srednje škole „Bol" koji su nastavljači nekadašnje gimnazije u Bolu. 

Nositelj projekta znanstvenoga kolokvija bili su Hrvatski studiji uime kojih je uvodnu riječ uputio voditelj toga projekta dr. Marinko Šišak, predstojnik Odsjeka za kroatologiju. „Bez povijesti nema ni današnjosti ni budućnosti. Bez povijesti nije moguće graditi ni sadašnjost ni budućnost. Izabirući segment bolske gimnazije prepoznali smo tu gimnaziju kao onu koja je imala kao javna škola veliki utjecaj na stanovnike vašega mjesta u kojoj su se mnogi obrazovali. Ona ima veliko značenje. Iako je nažalost više nema, želja nam je istaknuti neke njezine dosege", poručio je, otvarajući znanstveni kolokvij, dr. Šišak. 

Dr. Zvonko Džankić, prior dominikanskoga samostana Bl. Augustina Kažotića u Zagrebu, u uvodnom izlaganju iznio je kratki povijesni pregled o dominikanskoj gimnaziji u Bolu. Na početku je pojasnio kako su svi dominikanski samostani kroz srednji vijek imali samostanske škole. Krajem 19. stoljeća stvorila se ideja da se sve škole objedine i utemelji jedna gimnazija kako bi se olakšao pristup učenicima i profesorima. Tako je provincijska skupština, održana u Bolu 1898., donijela odluku o utemeljenju središnje ustanove „Apostolska škola provincije Dalmacije Reda propovjednika" koja je započela na Lokrumu. Polaznici škole bili su kandidati za Dominikanski red, a prve godine bilo ih je petnaestorica. Gimnazija je djelovala u razdoblju od 1898. do 1906. godine jer je Lokrum počeo biti zanimljiv turistima, pa su dominikanci morali razmišljati o novome mjestu. 

Prijelaz na Brač dogodio se 1907. godine kada dominikanci započinju školsku godinu u Bolu. Prvi upravitelj bio je o. Rajmund Franetović, a u počecima polaznici škole bili su učenici kandidati za Red iz Splita i okolice. Od 1907. do 1916. bilo je 185 učenika. Škola, zatim, seli iz Bola u Stari Grad na otoku Hvaru, i to zbog materijalnih razloga. Zbog talijanske okupacije otoka i personalnih promjena uprava škole odlučila je 1921. preseliti školu u Dubrovnik gdje je djelovala do 1924. godine. Škola se 1924. godine vraća u Bol gdje djeluje do 1973. kada prestaje s radom zbog nedostatka profesora. Godine 1931. započela je gradnja nove školske zgrade u samostanu, poznate kao „žuta zgrada", a tri godine kasnije gradnja novoga konvikta i škole. Dominikanci godine 1940. dobivaju dopuštenje za otvaranje klasične gimnazije s pravom javnosti. Od 1952. do 1960. školu pohađaju sjemeništarci franjevačke hercegovačke provincije, a kasnije nosi naziv Dominikanska srednja vjerska škola za spremanje svećenika. Povjesničar dr. Džankić istaknuo je da je u razdoblju od 1898. do 1973. godine u školi poučavalo 148 profesora, dok je kroz njezino djelovanje u Bolu, školu i sjemenište pohađalo 1330 učenika, među kojima, dodao je, 80% učenika nisu postali pripadnici Dominikanskoga reda. Predavač je poručio kako je dominikanska gimnazija u Bolu odgojila brojne hrvatske intelektualce. „Držim kako bi bilo vrijedno kada bi institucije koje se bave reformom školskoga sustava u Hrvatskoj znale iznova vrednovati ulogu i doprinos Crkve kao i crkvenih redova u obrazovnome sustavu", zaključio je dr. Džankić.